Tvrtka Selectio svake godine dodjeljuje certifikat Poslodavac Partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima. Hrvatski Telekom je petu godinu za redom dobio certifikat, a HST-Hrvatski sindikat telekomunikacija traži da se certifikat povuče, jer smatramo da ga Hrvatski Telekom ne zaslužuje. Tvrtku Selectio smo informirali o praksama i načinu funkcioniranja ljudskih resursa za koje smatramo da su nespojivi s dobivanjem certifikata.
Selectio d.o.o.
Strojarska cesta 20
10000 Zagreb
e-mail: Certifikat@PoslodavacPartner.org
Broj: 041-03/18
Datum: 8.ožujak 2018. godine
Predmet: Zahtjev za povlačenjem certifikata Poslodavac Partner za Hrvatski Telekom
Poštovani,
Na svojim web stranicama kažete: „Kvalitetno upravljanje ljudskim kapitalom, koje se očituje kroz partnerski odnos poslodavca i posloprimca, uz sposobnost poslodavca da se najboljim kadrovima nametnu kao poslodavac izbora, glavna je odrednica prednosti poduzeća u današnjem gospodarstvu…
…Certifikat Poslodavac Partner dodjeljuje se s ciljem prepoznavanja i promocije organizacija usmjerenih na kvalitetno upravljanje ljudskih resursa.“
Pozivamo vas da razmotrite povlačenje certifikata Poslodavac Partner kojeg ste već petu godinu za redom dodijelili Hrvatskom Telekomu, jer ga Hrvatski Telekom nije zaslužio, međutim očito niste imali relevantne podatke, kako biste dobili uvid kakav je odnos prema radnicima, te kakve su poslovne prakse ljudskih resursa u Hrvatskom Telekomu.
Od 2014. godine i tadašnjih oko 5.200 radnika, do danas je iz Hrvatskog Telekoma otpušteno preko 1.400 radnika, te dodatno oko 600 radnika je outsourcano u Ericsson Nikola Tesla Servisi. Osim toga, oko 500 radnika je zatražilo sporazumni raskid ugovora o radu nezadovoljni svojom pozicijom u kompaniji. U istom tom razdoblju došlo je do masovnog zapošljavanja manje plaćenih agencijskih radnika, pa danas u Hrvatskom Telekomu radi oko 1.500 agencijskih radnika, te studenti u ekvivalentu 600 radnih mjesta, ali na žalost uz vrlo visoku stopu fluktuacije. U službi za korisnike i dućanima na godišnjoj razini se izmijeni više od 50% radnika. Sve ovo značajno utječe na kvalitetu pružene usluge korisnicima, o čemu svjedoče ankete zadovoljstva korisnika koja pokazuje lošije rezultate u odnosu na konkurenciju unatoč objektivno kvalitetnijoj mreži i boljim proizvodima koje nudi Hrvatski Telekom. Velika količina novaca troši se na edukaciju radnika, međutim uz ovako visoku fluktuaciju, to je čisto razbacivanje novaca, ali i vremena i truda svih postojećih radnika koji moraju nekome stalno pomagati umjesto da rade svoj posao.
U ovom razdoblju radnici su uz pomoć Sindikata pokrenuli niz sudskih tužbi protiv Hrvatskog Telekoma, te su u preko 80% parnica dobili spor, obzirom da Hrvatski Telekom nije poštivao odrednice Zakona o radu.
Također pravomoćnom presudom utvrđena je diskriminacija prema radniku zbog dobi i bračnog statusa. To je jedan od tri radnika koji su dobili otkaz, jer je direktorica trebala „svježu krv“ na njihovim radnim mjestima, iako je radnik u tom trenutku imao samo 31 godinu života.
Radnicima koji su dobili presude za nezakonit otkaz, Hrvatski Telekom je nudio financijsku nagodbu uz uvjet da se ne vraćaju u kompaniju. Neki radnici su odbili i vratili se na radno mjesto, a menadžment ih je opet, tvrdoglavo, nezakonito, proglašavao viškom. Mada postoji više ovakvih slučajeva osobito možemo izdvojiti slučaj radnice magistre znanosti, diplomirane inženjerke elektrotehnike, koja je proglašena viškom na temelju kriterija učinka u zadnje dvije godine, neovisno što je u tom razdoblju bila na održavanju trudnoće i porodiljnom dopustu.
Na temelju sudske presude vraćena je na posao, međutim nitko joj nije davao radne zadatke, pa je nakon pola godine opet, po drugi put nezakonito proglašena viškom, što je ovaj put pravomoćnom presudom dodatno procijenjeno šikaniranjem. Ako se vrati na radno mjesto očekujemo da će po treći put biti proglašena viškom i dobiti otkaz na isti nezakonit način, jer i dalje nije prestala potreba za njezinim poslom. Menadžment Hrvatskog Telekoma očito smatra da za njega ne vrijede ni hrvatski zakoni, ni odluke najviših hrvatskih sudova, pa je krajnje vrijeme da kazneno odgovaraju za ovakvo postupanje, a ove činjenice sigurno pokazuju da ovo nisu prakse na temelju kojih bi se dobio certifikat Poslodavac Partner koji promovira izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima. Ili mislite drugačije?
Vezano uz „dobre poslovne prakse“ koje primjenjuje poslodavac kome ste dodijelili certifikat za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima također treba izdvojiti slučaj dvije radnice, voditeljice smjene u dućanu, kojima se nakon 20-godišnjeg radnog staža u HT-u nudio „lakši i bolji“ posao u podršci prodaji. Kada su prihvatile taj ugovor, u roku 10 dana su proglašene viškom, jer se novo radno mjesto upravo tog trenutka ugasilo. Jednoj radnici je sporni ugovor dostavljen poštom na adresu gdje je provodila godišnji odmor, a da bi joj nakon deset dana, u vrijeme dok je još bila na godišnjem odmoru, bilo javljeno da je utvrđena viškom. Sud je ovakvo postupanje procijenio kao „postupanje suprotno moralu društva“.
Vezano uz „dobre poslovne prakse“ na temelju kojih ste Hrvatskom Telekomu dodijelili certifikat za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima moramo vas izvijestiti da unatoč stalnom traženju Sindikata i Radničkog vijeća HT d.d. u Hrvatskom Telekomu ne postoji Pravilnik u kome su sadržani opisi poslova radnih mjesta, niti su opisi poslova sastavni dio ugovora o radu, pa je tako učestala praksa da radnici koji imaju iste nazive radnih mjesta rade različite poslove i obrnuto. Ovakva praksa doprinosi izrazitoj radnoj nesigurnosti, utječe na materijalna prava, te dovodi do velikog nezadovoljstva radnika. Osim što nema opisa poslova, dodatno, ne postoje ni utvrđene norme rada za redovno radno vrijeme, već se zadaju nerealni ciljevi, za koje radnici rade i po 10 i više sati dnevno bez plaćanja prekovremenog rada, a sa stalnom prijetnjom da ukoliko ne ostvare ciljeve da mogu dobiti otkaz. Ovo su razlozi zašto sve više radnika traži drugi posao, jer ne želi raditi pod ovakvim uvjetima.
Jedan od važnih razloga napuštanja kompanije je i činjenica da unatoč visokim prihodima i dobiti koju ostvaruje Hrvatski Telekom, preko 50% radnika Hrvatskog Telekoma ima plaću manju od prosjeka Republike Hrvatske. Ukoliko računamo i agencijske radnike, onda više od 70% radnika, koji rade za Hrvatski Telekom, imaju plaću manju od prosjeka Republike Hrvatske. Plaću na razini prosjeka Republike Hrvatske imaju diplomirani inženjeri, pa nije čudo što Hrvatski Telekom već dugo godina nije kompanija prvog izbora radnika, neovisno što pet godina za redom ima certifikat Poslodavac Partner. Radnici ne vide perspektivu i budućnost u kompaniji, koja obzirom na vrstu posla i financijske mogućnosti ima sve preduvjete da bude predmet želje svakog radnika, međutim baš zbog loših praksi upravljanja ljudskim resursima to nije slučaj.
Kada svemu ovome dodamo da nema stvarnog socijalnog dijaloga između socijalnih partnera onda je za zaključiti da je potpuno opravdan naš zahtjev da razmislite o povlačenju certifikata Poslodavac Partner obzirom da ga Hrvatski Telekom nije zaslužio.
Za sva dodatna pitanja, kao i za dokumentaciju na kojoj se temelje navodi u tekstu stojim Vam na raspolaganju.
Juko Cikojević, predsjednik
Iz Selectia d.o.o. je stigao slijedeći odgovor:
Poštovani,
Zahvaljujem vam što ste nam se obratili te nam pružate povratne informacije o dobitniku certifikata Poslodavac Partner.
Tijekom certificiranja predstavnici organizacije pružaju timu certifikatora informacije o razvijenosti 45 procesa upravljanja ljudskim resursima i daju na uvid potrebnu dokumentaciju kako bi dokazali da se procesi uistinu provode u organizaciji. Certifikacijski tim temeljem tih informacija ocjenjuje procese upravljanja zaposlenicima te je na osnovu postojanja sustava i procedura upravljanja zaposlenicima HT i dobio Certifikat.
Kao trgovačko društvo, nismo u nadležnosti djelovati izvan toga, a osobito nismo u nadležnosti donositi ocjene o sudskim postupcima u tijeku ili o praktičnoj primjeni Zakona o radu za što je nadležan državni inspektorat.
Lijep pozdrav,
Martina Kessler
Voditeljica projekta CEP
CEP Project Manager