Autor: Gabrijela Galić
U slučaju radnika D.T. sud je utvrdio da je bio "diskriminiran, odnosno stavljen u nepovoljniji položaj prema drugim zaposlenicima i to kroz dulje vrijeme i po više osnova"
(Novilist.hr) ZAGREB- »Treba nam svježa krv, mlađe osobe i s manje privatnih obiteljskih obaveza«. Ta rečenica, koja je neočekivano promijenila profesionalni i privatni život danas 34 godine starog bivšeg radnika Hrvatskog telekoma, ističe se u opsežnom obrazloženju drugostupanjske presude kojom je utvrđena diskriminacija po osnovi dobi, bračnog i obiteljskog statusa.
Prva je to takva presuda pristigla na adrese Radničkog vijeća Hrvatskog telekoma (HT) i Hrvatskog sindikata telekomunikacija kojom je, za sada u jednom slučaju jer to nije jedini spor koji se vodi, dokazana diskriminacija radnika temeljem dobi i bračnog, odnosno obiteljskog statusa. U trenutku kada se u ovom slučaju diskriminacija počela događati, a kulminirala je otkazom, radnik je imao 31 godinu života. Prema istraživanjima, bio je u godinama kada produktivnost još uvijek raste. No, za neke poslodavce radnici u tim godinama očito su »stari i istrošeni«, kao što se iz presude dade zaključiti.
U slučaju radnika D. T. sud je utvrdio da je bio »diskriminiran, odnosno stavljen u nepovoljniji položaj prema drugim zaposlenicima i to kroz dulje vrijeme i po više osnova«. U konačnici je radnik dobio otkaz, a osim pravomoćne drugostupanjske presude kojom je utvrđeno diskriminatorno ponašanje poslodavca, još se vode sporovi zbog nezakonite izmjene ugovora o radu i nezakonitog otkaza.
Slabija plaća
Ova konkretna priča startala je u drugom dijelu 2014. godine nakon ocjene direktorice sektora prodaje u dućanima da na radnom mjestu višeg specijalista za razvoj kanala prodaje treba »svježa krv, mlađe osobe i s manje privatnih obiteljskih obaveza«. Oštećeni radnik, tada star 31 godinu, odbio je potpisati ponuđeni novi ugovor o radu za obavljanje posla administrativne prirode, na radnom mjestu stručnog suradnika za razvoj kanala prodaje. Radno mjesto koje mu je tim ugovorom ponuđeno predviđeno je za srednju stručnu spremu, dok oštećeni radnik ima visoku stručnu spremu. Nije nebitno ni da je riječ o slabije plaćenom radnom mjestu – za dva platna razreda u odnosu na posao koji je prema važećem ugovoru obavljao. No, odlukom poslodavca smijenjen je. Zamijenila ga je šest godina mlađa osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem, koja »nije bila udana niti je imala obaveza uzdržavanja«. Oštećenom radniku, pak, poslodavac je davao administrativne poslove »iz ugovora koji je odbio potpisati«.
U konačnici je sud presudio da je HT povrijedio pravo radnika na jednako postupanje na radnom mjestu višestrukom i produljenom diskriminacijom s osnove dobi, bračnog i obiteljskog statusa, obrazovanja, uvjerenja i izražavanja. To je iskazano nedavanjem radnih zadataka i kršenjem ugovora o radu, povremenim dodjeljivanjem radnih zadataka koji nisu u skladu s tužiteljevim ugovorom o radu i radnim iskustvom, faktičnim degradiranjem na radno mjesto srednje stručne spreme uz istovremeno zapošljavanje osobe srednje stručne spreme na njegovo radno mjesto.
Ogledno postupanje
Nadalje se navodi i sprečavanje u napredovanju, pristupu profesionalnom usmjeravanju i usavršavanju sustavnim izazivanjem straha prijetnjom otkazom i navodima kako je tužitelj nepotreban, star i istrošen te da ima privatne probleme. Sud je ustvrdio i kako je poslodavac sustavno ignorirao radnikova upozorenja na interne nepravilnosti poslodavca što je rezultiralo povredom njegova dostojanstva te je narušilo, odnosno bitno ugrozilo njegovo zdravlje.
HT je pokušao osporiti prvostupanjsku presudu, ali mu u osnovi nije uspjelo. Štoviše, Županijski sud je još malo »nagazio« poslodavca nakon što je proučio dostavljene Pravilnike o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u HT-u, a ti dokumenti demantirali su navode poslodavca prema kojima je micanje oštećenog radnika s jednog na drugo radno mjesto posljedica organizacijske promjene. Da to nije točno, Županijski sud je utvrdio uvidom u normativne akte poslodavca iz kojih proizlazi da su pravilnikom donesenim u svibnju 2015. godine »očigleno pokrivane radnje tuženika poduzete u mjesecu rujnu 2014. godine za koje u tada postojećoj sistematizaciji nije bilo utemeljenja«.
Prema onom što i u sindikatu i u Radničkom vijeću navode, ovaj slučaj bi se mogao nazvati oglednim postupanjem prema radnicima kojih se poslodavac želi riješiti. Pojednostavljeno, radnici se najčešće sele na neko administrativno radno mjesto, na kojem vrlo brzo postanu tehnološki višak. Radnike se pritom pokušava »ušutkati«, odnosno nudi im se stimulativna otpremnina kako poslodavca, koji još uvijek slovi kao jedan od poželjnijih poslodavaca u zemlji, ne bi tužili.