TERENSKI RAD i dnevnica za terenski rad

Kolektivni ugovor HT d.d. - što je terenski rad i koliko iznosi dnevnica za rad na terenu ?

 

Terenski rad predstavlja poseban uvjet rada i budući da ga Zakon o radu izrekom ne regulira, odredbe o terenskom radu i terenskom dodatku pronalaze se u Kolektivnim ugovorima ili Pravilnicima o radu.

Za radnike Hrvatskog telekoma d.d., odredbe o terenskom radniku i dnevnici za rad na terenu su prvenstveno normirane Kolektivnim ugovorom Hrvatskog telekoma d.d. 

Radom na terenu u tuzemstvu smatra se boravak radnika izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara).

Radom na terenu smatra se i sudjelovanje radnika u razvojno-istraživačkim transferima znanja čiji je cilj osmišljavanje i unaprjeđivanje proizvoda i poslovnih rješenja vezanih uz djelatnost poslodavca, kao i verifikacija, integracija i implementacija poslovnih rješenja koji su proizvod poslodavca, te ako su ti poslovi u opisu radnog mjesta radnika.

U Hrvatskom telekomu na terenu rade tehničari u field ekipama, door to door prodaja, treneri, nadzorni inženjeri za vrijeme nadzora radova i drugi poslovi kod korisnika koji se obavljaju na terenu izvan izvan sjedišta poslodavca. 

Pravilnik o porezu na dohodak

Dnevnice za rad na terenu u zemlji i inozemstvu jesu naknade na ime pokriće troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji i inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika. 

Dnevnica za rad na terenu je naknada koju valja razlikovati od dnevnice za službeno putovanje, jer za obračun dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu poslodavac ne mora voditi brigu o satima provedenim na terenu, već se dnevnica za terenski rad, uz zadovoljavanje svih prethodno navedenih uvjeta, neoporezivo može isplatiti neovisno o broju sati provedenih na radu u tuzemstvu ili inozemstvu.

Dnevnica za rad na terenu može se pod ovim uvjetima isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu.

Nadalje, radnici imaju pravo, s obzirom na namjenu dnevnice za terenski rad (pokriće troškova prehrane i drugih troškova), pod propisanim uvjetima primiti neoporezivi iznos terenskog dodatka i za dane tjednog odmora, ako i u te dane borave na terenu.

Dnevnicu za terenski rad treba razlikovati od naknade za prekovremeni rad na koji radnik ima pravo ako na terenu radi dulje od redovitog radnog vremena (prekovremni rad je poslodavac dužan isplatiti ako je naložio rad duži od 8 sati u koje se računa dolazak na privremeno radilište). 

Terenski radnik

Kolektivnim ugovorom Hrvatskog telekoma d.d. određeno je da terenski radnik obavlja poslove na privremenim radilištima u glavnom mjestu rada ili izvan glavnog mjesta rada.

Radno vrijeme terenskog radnika

Radno vrijeme terenskog radnika prema Kolektivnom ugovoru HT d.d. obuhvaća putovanje - odlazak i rad na privremenom radilištu u ukupnom trajanju od 8 (osam) sati, no ako radnik prije završetka radnog vremena nema obvezu dolaska u prostor poslodavca, onda putovanje - povratak s privremenog radilišta ne ulazi u radno vrijeme radnika.

Ako je poslodavac odlučio da radnik ne mora dolaziti u prostor poslodavca, početak radnog vremena utvrđen Odlukom o rasporedu radnog vremena utvrđuje se na slijedeći način:

-     trenutak prijave u sustav poslodavca radi preuzimanja radnih naloga ili
-   trenutak polaska prijevoznog sredstva na privremeno radilište, ako nema potrebe za preuzimanjem radnih naloga.

Ako je poslodavac odlučio da se radnik ne mora vraćati u prostor poslodavca, onda završetak radnog vremena utvrđen Odlukom o rasporedu radnog vremena označava :

-       trenutak odjave zadnjeg izvršenog zadatka u sustavu poslodavca ili
-       trenutak polaska prijevoznog sredstva s privremenog radilišta, ako nema potrebe za odjavom radnih naloga.

Radno vrijeme, prekovremeni rad i putovanje – povratak s terena terenskog radnika ne smiju trajati duže od 12 sati, računajući od početka radnog vremena koji je utvrđen na gore navedeni način, jer radnik između dva radna daan mora imati minimalno 12 sati dnevnog odmora.

Prekovremeni rad terenskog radnika:

Ako terenski radnik od poslodavca zaprimi nalog za radno vrijeme koje je duže od ukupnog trajanja 8 sati, a u koje mora biti uključeno putovanje – odlazak i rad na privremenom radilištu, tada ostvaruje pravo na plaćeni prekovremeni rad.

Obzirom da u tom slučaju radnik na zahtjev poslodavca radi duže od punog radnog vremena, od poslodavca mora dobiti pisani ili usmeni nalog za prekovremeni rad prije početka radnog vremena, a koji radnik u roku od 7 dana mora potvrditi. Sukladno Kolektivnom ugovoru HT d.d.-a plaća se za prekovremeni rad uvećava za 50%, a za intervenciju (hitni dolazak od kuće) za 70%.

Visina dnevnice za rad na terenu

Kada radnik radi na terenu izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno izvan mjesta rada udaljenijem od 30 km, isplaćuje mu se dnevnica za rad na terenu u maksimalnom neoporezivom iznosu sukladno važećem Pravilniku o porezu na dohodak na ime troškova obroka i drugih troškova na terenu, osim troškova smještaja i prijevoza koji se podmiruju na teret Poslodavca.

Obzirom na važeće propise odnosno Pravilnik o porezu na dohodak maksimalni neoporezivi iznos u zemlji iznosi 200,00 kn.

Dnevnica za rad na terenu u inozemstvu može neoporezivo isplatiti do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna.

Ako je na radu na terenu, na teret poslodavca, osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30% odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).

Doručak koji je uračunat u cijenu noćenja smatra se troškom noćenja i ne smatra se osiguranom prehranom. Smatrat će se da je osobi prehrana osigurana i ako je osiguran obrok (ručak i/ili večera):

– u cijeni kotizacije za prisustvovanja seminarima, stručnim savjetovanjima i slično
– u cijeni karte za putovanje brodom
– u cijeni zrakoplovne putničke karte, zbog prekida putovanja ili
– iz sredstava reprezentacije poslodavca