Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu

Siguran i zdrav rad u digitalno doba

Digitalne su tehnologije svojim napredovanjem, bržim od bilo koje inovacije u dosadašnjoj povijesti, preobrazile naše društvo i naš svakodnevni život. Digitalna tehnologija nudi više mogućnosti radnicima i poslodavcima na mnogim radnim mjestima i u svim sektorima, no isto tako sa sobom donosi veće izazove i rizike u pogledu sigurnosti i zdravlja.

Prema EU-OSHA-inu istraživanju ESENER 2019., velika većina poduzeća u EU-u uključila je digitalne tehnologije u svoje poslovanje, pri čemu je samo 6 % poduzeća izvijestilo da se ne koristi nijednom. Unatoč sve većoj upotrebi robota, prijenosnih računala, pametnih telefona ili nosivih uređaja, o potencijalnom utjecaju tih tehnologija na sigurnost i zdravlje radnika raspravlja se na manje od jedne četvrtine radnih mjesta (24 %) u EU-u.

Kampanja za zdrava mjesta rada 2023. – 2025. sa svojim ciljevima povećavanja osviještenosti, stavljanja na raspolaganje resursa i okupljanja dionika, u skladu je s pristupom „Vizija nula” Europske komisije usmjerenom na promicanje kulture prevencije.

 

Mogućnosti i rizici

Sve izraženija digitalizacija gospodarstva i upotreba digitalnih tehnologija na radnom mjestu otvaraju mogućnosti za radnike i poslodavce, uključujući nove prilike za unaprjeđivanje sigurnosti i zdravlja na radu.

• Automatizacijom se ponavljajući, radno intenzivni, nesigurni zadatci dodjeljuju strojevima.
• Robotika i umjetna inteligencija pružaju potporu i zamjenu za radnike u opasnom radnom okruženju.
• Digitalnim tehnologijama i tehnologijama za poboljšanje učinkovitosti (npr. egzoskeleti) unaprjeđuje se pristup tržištu rada za radnike u nepovoljnom položaju, kao što su radnici s invaliditetom, migranti ili radnici u područjima s malo prilika za zaposlenje.
• Bolje praćenje u kombinaciji s velikom količinom podataka omogućuje pravodobnije i učinkovitije intervencije.
• Bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života, fleksibilnost i autonomija koju uživaju radnici koji mogu raditi od kuće.

Podatci iz EU-OSHA-ina istraživanja OSH Pulse 2022 pokazuju kako se s pomoću digitalne tehnologije prati razina buke, kemikalija, prašine i plinova u radnom okruženju 19,2 % europskih radnika, ali i otkucaji srca, krvni tlak, držanje tijela i drugi vitalni znakovi 7,4 % radnika.

Za sigurnost i zdravlje na radu također postoje izazovi i rizici koji proizlaze iz uvođenja digitalnih tehnologija na radnom mjestu:

• Digitalno praćenje, gubitak autonomije, povećanje opsega posla i pritisak na obavljanje rada u skladu s određenom normom.
• Poslovi srednje rukovodstvene razine zamjenjuju se algoritmima koji dodjeljuju zadatke radnicima i prate njihovu učinkovitost.
• Gubitak kontrole nad poslom, podjela poslova na vrlo jednostavne zadatke koje treba izvršiti na standardni način, usko definirane radne zadaće i gubitak vještina na poslu.
• Izolacija radnika, porast virtualnih interakcija i gubitak potpore kolega.
• Neispravne ili nepravedne odluke o radnicima koje proizlaze iz automatiziranih ili poluautomatiziranih procesa temeljenih na podatcima i/ili softveru koji sadrže pogreške.
• Sustavi stimulacija i kazni te ocjenjivanje učinkovitosti radnika.
• Nejasna odgovornost u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu i primjenjivost postojećeg regulatornog okvira za sigurnost i zdravlje na radu.
• Mobilnost, fleksibilnost, neprestana dostupnost i brisanje granica između poslovnog i privatnog života.

U EU-OSHA-inu istraživanju ESENER 2019. dokazano je kako je povećana upotreba digitalnih tehnologija na radnom mjestu povezana s psihosocijalnim rizicima, kao što su pritisak zbog nedostatka vremena, slaba komunikacija ili suradnja, nesigurnost posla i duge smjene ili nepravilno radno vrijeme.

Ispitanici su, osim toga, u EU-OSHA-inu istraživanju OSH Pulse 2022 provedenom s radnicima naveli da digitalne tehnologije dovode do toga da rade sami (44 %), kao i do jačanja nadzora na radnom mjestu (37 %), smanjenja autonomije na radu (19 %), nametanja brzine odnosno tempa rada (52 %) i povećanja radnog opterećenja (33 %).

Podatci iz tog istraživanja također pokazuju kako radnici koji rade od kuće spominju povećanje radnog opterećenja (33,2 %), brzine odnosno tempa rada koji određuju digitalne tehnologije (61,2 %), društvenu izolaciju (56,8 %) i veliki pritisak zbog nedostatka vremena ili prevelikog radnog opterećenja (46,9 %) i to češće nego ukupno zaposleno stanovništvo.

Tko bi trebao biti uključen?

Važno je iskoračiti izvan okvira bitova i bajtova i ljude smjestiti u samo središte digitalnog radnog mjesta. Iz tog je razloga neophodno osigurati suradnju svih dionika s ciljem sprječavanja rizika na radnom mjestu povezanih s digitalizacijom. Suradnjom poslodavaca, rukovoditelja i radnika stvara se zajednički stav o problemu i postižu trajna poboljšanja.

Poslodavci istovremeno imaju zakonsku obvezu osigurati pravilnu procjenu i kontrolu rizika na mjestu rada. Poslodavci su u svrhu djelotvorne procjene i sprječavanja rizika dužni osigurati dobru informiranost i osposobljavanje kako za sebe, tako i za svoje radnike.

Kampanja je uz obraćanje radnicima i poduzećima također usmjerena na podizanje svijesti donositelja politika i odluka odgovornih za zakonodavstvo, strategije i mjere na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Kako upravljati rizicima?

Rizike povezane sa sve izraženijom digitalizacijom radnog mjesta možemo spriječiti i njima upravljati. Evo kako:

• Usvajanjem pristupa usmjerenog na čovjeka i pristupa koji podrazumijeva ljudsku kontrolu.
• Jamstvom jednakog pristupa informacijama za poslodavce, rukovoditelje, radnike i njihove predstavnike.
• Savjetovanjem s radnicima i njihovim predstavnicima i ohrabrivanjem njihova sudjelovanja u odlukama koje se donose u vezi s razvojem, provedbom i upotrebom digitalnih tehnologija i sustava.
• Održavanjem transparentnosti o načinu rada digitalnih alata i o njihovim glavnim prednostima i nedostatcima.
• Poticanjem holističkog pristupa pri ocjenjivanju digitalnih tehnologija i njihovih učinaka na radnike i društvo u cjelini.

 

Uključiv pristup koji podrazumijeva ljudsku kontrolu ključan je za digitalnu transformaciju. Umjetna inteligencija i digitalne tehnologije trebaju predstavljati potporu, ali nikako ne i zamjenu za ljudsku kontrolu i odluke odnosno savjetovanje s radnicima i njihovo sudjelovanje. Dizajniranje, razvoj i upotreba digitalnih sustava koji podrazumijevaju ljudsku kontrolu omogućuju njihovu upotrebu na način da se radnicima pruža podrška i ujedno zadržava ljudska kontrola nad procesom. Time se osigurava da računalno donošenje odluka ne bude zamjena za ljudske osobine kao što su suosjećanje, empatija i briga za radnike.

Pitanja sigurnosti i zdravlja moraju se uzeti u obzir već u fazi dizajniranja, kroz uključivanje programera i razvojnih inženjera. Jednako je važno poboljšati digitalnu pismenost radnika i poslodavaca promicanjem razvoja digitalnih kvalifikacija i vještina. To im omogućuje bolje razumijevanje digitalnih sustava, kao i pripadajućih rizika i mogućnosti.

Prezentacija dostupna ovdje.

Letak kampanje ovdje