Novim Zakonom o izmjenama i dopunama  Zakona o radu koji je stupio na snagu 01.01.2023. predviđena su dva oblika rada izvan poslovnih prostora poslodavca

Radni odnos je ugovorni odnos pa ni jedna ugovorna strana (ni poslodavac ni radnik) ne mogu ugovor jednostrano mijenjati. Kako za sklapanje ugovora o radu tako i za njegovu  izmjenu  potrebna je  suglasnost volja obiju ugovornih strana.

Radnik nema obvezu dolaziti na posao prije početka radnog vremena, a niti to Poslodavac ima od njega pravo tražiti. Eventualna priprema za rad  (uključivanje PC-a, spajanje u sustav, čitanje uputa o promjenama u načinu rada i sl. ) ulazi u radno vrijeme. 

S prvim danom 2023. godine stupio je na snagu Zakon o  izmjenama i dopunama  Zakona o radu  (NN 151/22) koji je unio promjene u pogledu  rada  na određeno vrijeme.

Poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu.

Direktiva EU štiti radnika na način da ukoliko se na drugog poslodavca prenose poslovi, da se prenose i ugovori o radu radnika koji obavljaju te poslove. Međutim, isto tako pravo je radnika da se protivi prijenosu ugovora o radu na novog poslodavca. Izbor je na radniku!

Svi poslodavci u Republici Hrvatskoj obvezni brinuti o zaštiti na radu odnosno istu organizirati i provoditi. Ovisno o broju osoba koje zapošljava i djelatnosti koju obavlja poslodavac može zaposliti stručnjaka za zaštitu na radu ili angažirati ovlašteni subjekt za obavljanje navedenih poslova. 
Potrebno je naglasiti da je neovisno o načinu na koji je odlučio urediti zaštitu na radu, poslodavac u tom smislu uvijek odgovoran.

Autor daje prikaz postupka prijave ozljede na radu koji se provodi prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti

Postupak za ocjenu radne sposobnosti radnika pokreće izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite kada ocijeni da je zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati i da daljnje liječenje i medicinska rehabilitacija neće ponovno uspostaviti radnu sposobnost. Zahtjev se podnosi nadležnoj službi HZMO.

Zaštita na radu kod rada na računalu posebno je područje zaštite na radu. Za svako radno mjesto s računalom potrebno je provesti optimizaciju radnog mjesta kako bi se smanjile opasnosti od razvoja profesionalnih bolesti, a to su oštećenja vida, problemi s kralježnicom, oštećenja živaca uslijed svakodnevnih ponavljanja istih radnji (sidrom karpalnog tunela).

Nakon što je 2018. nefinancijsko izvještavanje postalo obveza svih velikih kompanija, Europska komisija je 2022. godine usvojila Direktivu o dubinskoj provjeri održivosti poduzeća koja od 2024. godine postaje obveza i za male i srednje te sve financijske institucije i kompanije i bit će ključan preduvjet za financiranje projekata.

Njome će biti obuhvaćeno oko 50 tisuća poduzeća, što je znatno više u odnosu na gotovo 12 tisuća poduzeća koji su obuhvaćeni prethodnom Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD), a prva izvješća o održivosti sastavljeni prema ESRS standardima biti će objavljeni u 2025. za financijsku godinu 2024.