Trebamo dostojanstvene plaće za sprječavanje utrke prema dnu, kako ne bismo ostali bez naših radnika, građana i bez naše budućnosti. Investitori koji namjeravaju iskorištavati naše ljudske i prirodne potencijale, izvlačiti iz zemlje dobit i rušiti radne standarde - jednostavno nisu poželjni.
UNI Europa mobilizira sindikate u borbi za dostojanstvena radna mjesta, pravedne plaće i pregovaranje kolektivnih ugovora na kompanijskoj i granskoj razini.
U organizaciji Hrvatskog sindikata telekomunikacija (HST) i Republičkog sindikata radnika (RSR) 28.svibnja 2025. godine u Zagrebu u Hotelu Antunović održana je početna konferencija: Izazovi socijalnog dijaloga u digitalnoj ekonomiji: Fokus na privatni sektor i ICT "SD-DEI - Socijalni dijalog u Digitalnoj ekonomiji i ICT-u" koja se financira iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) program - Učinkoviti ljudski potencijali.
ZAGREB, 30. travnja 2025. godine – Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) povodom obilježavanja Međunarodnog praznika rada organizirali su panel raspravu „Biti radnik u Hrvatskoj 1. svibnja 2025.“ kako bi ukazali da u Hrvatskoj nema ravnopravne podjele stvorene vrijednosti između rada i kapitala, budući da 70% svih radnika prima neto plaću od 754 do 1.512 eura.
Odgovor na to pitanje ovisi o nekoliko faktora: najvažnije je koliko dugo štedite, koliko uplaćujete, kakve prinose ostvaruje vaš fond, koji model isplate mirovine odaberete. Važna je i visina upravljačkih naknada fonda, te da li sredstva uplaćuje poslodavac uz porezne olakšice ili uplaćujete od svojih neto primanja.
Dvije osobe koje su se isti dan zaposlile i imaju istu plaću mogu imati potpuno različitu mirovinu, ako im se štednja nalazi u različim mirovinskim fondovima. Izaberite najbolje za sebe!
U posljednje vrijeme u javnosti se sve češće ponavlja rečenica o visokim troškovima rada u Hrvatskoj. Takva tvrdnja nije samo pogrešna, nego i opasna jer se njome stvara lažna slika da radnici koče razvoj gospodarstva i konkurentnosti.
Podatci Eurostata kažu suprotno: cijena sata rada u Hrvatskoj iznosi 16,5 eura, dok prosjek EU-a doseže 33,5 eura. Njemačka je na 43,4 eura, Austrija na 44,5 eura, Irska na 42,5 eura, a Belgija čak 48,2 eura.
Drugim riječima, hrvatski je radnik dvostruko jeftiniji od prosječnog europskog radnika i višestruko jeftiniji od radnika u razvijenim državama. Kako onda može biti „preskup“?
