Istraživanja pokazuju da je stres jedan od glavnih čimbenika nastanka raznolikih modernih bolesti: od dijabetesa, visokog krvnog tlaka do pojave malignih oboljenja. 

Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu održava se od 23. do 27. listopadu (43. kalendarski tjedan) i vrhunac je svake kampanje za zdrava radna mjesta.

Tijekom ovog tjedna održavaju se događanja za podizanje svijesti diljem EU-a i šire i potiče se njihova medijska pokrivenost, a ujedno su savršena prilika za uključivanje u kampanju EU OSHA-e „Siguran i zdrav rad u digitalno doba, 2023-2025“.

Zaštita na radu kod rada na računalu posebno je područje zaštite na radu. Za svako radno mjesto s računalom potrebno je provesti optimizaciju radnog mjesta kako bi se smanjile opasnosti od razvoja profesionalnih bolesti, a to su oštećenja vida, problemi s kralježnicom, oštećenja živaca uslijed svakodnevnih ponavljanja istih radnji (sidrom karpalnog tunela).

Postupak za ocjenu radne sposobnosti radnika pokreće izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite kada ocijeni da je zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati i da daljnje liječenje i medicinska rehabilitacija neće ponovno uspostaviti radnu sposobnost. Zahtjev se podnosi nadležnoj službi HZMO.

Ovlaštenika zaštite na radu imenuje poslodavac, a povjerenika radnika za zaštitu na radu izabiru radnici.

Poslodavac je trudnici dužan omogućiti jedan plaćeni dan mjesečno za liječničke preglede.
Ovo pravo može se iskoristiti jednokratno i višekratno, raspodjelom sati tijekom mjeseca, u dogovoru s poslodavcem.

Sindrom burnout ili sindrom izgaranja na poslu označava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kao posljedice frustracije i stresa na radnom mjestu. Izgaranje na poslu slično je sindromu kroničnog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, što za umor nije karakteristično.

Svi mi imamo dane kad smo pospani ili potišteni, međutim, umor je više od toga To je kronični nedostatak energije, osjećaj iscrpljenosti. On može biti uzrokovan raznim faktorima: od napetosti, zabrinutosti, kroničnog stresa, pa sve do loše prehrane ili kao reakcija na neke lijekove.

Svi poslodavci u Republici Hrvatskoj obvezni brinuti o zaštiti na radu odnosno istu organizirati i provoditi. Ovisno o broju osoba koje zapošljava i djelatnosti koju obavlja poslodavac može zaposliti stručnjaka za zaštitu na radu ili angažirati ovlašteni subjekt za obavljanje navedenih poslova. 
Potrebno je naglasiti da je neovisno o načinu na koji je odlučio urediti zaštitu na radu, poslodavac u tom smislu uvijek odgovoran.

Autor daje prikaz postupka prijave ozljede na radu koji se provodi prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti