Veliki broj radnika ima u svojim ugovorima o radu klauzulu ugovorne zabrane natjecanja kojom su se obvezali da se određeni period nakon prestanka rada neće zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da neće za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječu s poslodavcem.

Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) je 30. siječnja 2024. donio, a 22. veljače 2024. objavio odluku kojom je proglasio očigledno neosnovanim podnositeljev zahtjev zbog navodne diskriminacije na osnovu njegove invalidnosti i stavljanja u nepovoljniji položaj u odnosu na radnike koji su pretrpjeli manji stupanj zdravstvenog oštećenja.

Europski parlament  je 14.lipnja 2023. godine odobrio Akt o umjetnoj inteligenciji. ETUC - Europska konfederacija sindikata je i dalje zabrinuta i naglašavaju potrebu za zaštitom prava radnika kroz posebnu direktivu o umjetnoj inteligenciji na radnom mjestu. 

Hrvatski Telekom na poslovima trajnog karaktera, bez opravdanog razloga, sklapa ugovore o radu na određeno vrijeme, pa je Sud zaključio i presudio: da je ugovor o radu sklopljen na nezakonit način, pa automatizmom postaje ugovor na neodređeno vrijeme, neovisno je li radnica kod Poslodavca radila kraće ili duže od 3 godine. 

U svibnju 2020. godine Županijski sud potvrdio je presudu sutkinje Općinskog radnog suda u Zagrebu Melanije Centner donesenu još 17. travnja 2018. kojom je utvrđeno da je Adacta diskriminirala i uznemiravala Vedranu Valčić, diplomiranu inženjerku elektrotehnike, u odnosu na ostale radnike po osnovi obiteljskog statusa i materinstva, jer je zbog djeteta morala odlaziti na bolovanje.

Iz prakse Suda Europske unije, vezane uz problematiku zaštite na radu i zaštite dostojanstva radnika, proizlazi pravno shvaćanje da se temeljna socijalna prava radnika moraju tumačiti široko, a iznimke i ograničenja vrlo restriktivno. U tom smislu, i domaće propise koji reguliraju područje zaštite dostojanstva radnika, treba tumačiti u skladu s obveznim tumačenjima koja proizlaze iz prakse Suda Europske unije. Tumačenje tih propisa mora biti ekstenzivno, jer dostojanstvo, zdravlje i sigurnost radnika treba štititi ne samo od diskriminatornih ponašanja na radu i u vezi s radom, već od svih loših i neželjenih ponašanja koja mogu štetiti navedenim pravima osobnosti. 

Poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu.

Direktiva EU štiti radnika na način da ukoliko se na drugog poslodavca prenose poslovi, da se prenose i ugovori o radu radnika koji obavljaju te poslove. Međutim, isto tako pravo je radnika da se protivi prijenosu ugovora o radu na novog poslodavca. Izbor je na radniku!

Poslodavac koji na novog poslodavca prenosi poduzeće, dio poduzeća, obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti dužan je novog poslodavca izvijestiti o pravima radnika čiji se ugovori o radu prenose.

Često se postavlja pitanje može li Poslodavac radniku naložiti posao koji nije onaj za koji je radnik sklopio ugovor o radu, odnosno ono što standardno radi, neovisno o tome je li taj rad u opisu poslova više ili manje rangiranog i sistematiziranog radnog mjesta.

Poslodavac ima pravo organizirati proces rada na način da ostvaruje bolje poslovne rezultate, pa može utvrditi da je za pojedinim radnicima prestala potreba, međutim  poslovno uvjetovani otkaz je dopušten samo ako poslodavac prije odluke o otkazu provede postupak u skladu sa Zakonom.

Općinski radni sud u Zagrebu nepravomoćnom presudom potvrdio je svojevremene navode Sindikata strojovođa Hrvatske (SSH) prema kojima je privatni cargo prijevoznik Train Hungary »nesklon« sindikalnom organiziranju, odnosno ne želi SSH u svojim redovima.