POSTANI ČLAN

Novosti

"Hrvatska diže minimalne plaće, ali su i dalje manje nego u Sloveniji"
10.12.2024.

"Hrvatska diže minimalne plaće, ali su i dalje manje nego u Sloveniji"

10.12.2024. / 09:38 / Autor: S.M./ Studio 4/ HRT

https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/zaposljavanje-11902913

 

Hrvatska je rekorder na ljestvici Europske unije u kontinuitetu povećanja minimalne plaće, kad se gledaju tri godine, kazao je u HTV-ovom Studiju 4 Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a. Darije Hanzalek, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, dodaje kako je to istina, ali da je ona i dalje niža nego u Sloveniji i državama u okruženju, a za čak 1000 eura je niža nego u Njemačkoj. 

Na mjere aktivne politike zapošljavanja od 2016. do 2024. godine utrošeno je više od milijardu eura, a neke od mjera koje su bile na raspolaganju poslodavcima koristile su 282.000 ljudi, a među njima 125.000 mladih. Jesu li te mjere dale rezultata razgovarali smo s Darijem Hanzalekom, predsjednikom Nezavisnih hrvatskih sindikata i Hrvojem Stojićem, glavnim ekonomistom HUP-a.

Premijer Andrej Plenković predstavio je jučer devet područja na kojima su se koristile mjere Vlade RH. Darije Hanzalek, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kazao je u HTV-ovom Studiju 4 da na temelju brojki koje su jučer iznijete, može se reći da mjere daju rezultate. 

- Što se tiče mjera koje su predstavljene, u trenutačnoj situaciji vrlo niske nezaposlenosti Sindikat pozdravlja sve mjere koje su usmjerene na poticanje zapošljavanja onih skupina koje su i dalje teško zaposlive, a kojima i dalje treba  pomoć. S druge strane, dosta smo oprezni oko mjera koje idu u širu perspektivu, dakle bez jačih kriterija dijeljenja pomoći. Kod ovih kompenzacijskih mjera vezanih uz minimalnu plaću, tražili smo da se ograniče samo na one poslodavce koji su zaista u teškoći poslovanja, a ne da bude jedini uvjet samo da je minimalna plaća, da te mjere budu javne i da se ograniči stjecanje dobiti, kazao je Hanzalek i spomenuo drugu mjeru koju smatra vrlo važnom - zapošljavanje mlađih od 29 godina.

Riječ je o devet područja mjera aktivne politike zapošljavanja koje se odnose na potpore za zapošljavanje, potpore za zapošljavanje osoba uključenih u program Posao plus, potpore za pripravništvo, za usavršavanje, samozapošljavanje, potpore za mobilnost radne snage, za osposobljavanje na radnom mjestu, potpore za javni rad te za zadržavanje radnih mjesta.

"Hrvatska na začelju EU po usavršavanju na radnom mjestu"

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a istaknuo je da pozdravlja nove mjere koje se tiču pripravništva, koje potiču stručno usavršavanje na radnom mjestu.

- Hrvatska ima svega 27% ljudi koji se dodatno usavršavaju na svom radnom mjestu i po tome smo među 20% najgorih članica EU-a. Pozdravljamo mjeru skraćivanja radnog tjedna, gdje je prihvaćen prijedlog HUP-a da se spusti prag pada prihoda sa 40% na 20%. To bi bila dobra mjera kad jednog dana opet gospodarstvo europodručja dođe u recesiju pa onda neke djelatnosti budu snažno pogođene, kazao je Stojić.

Ne možemo se složiti, kaže, da će ove mjere potpuno kompenzirati nešto što se dogodilo u zadnje vrijeme, a to je snažan rast minimalne plaće.

- Kad gledamo tri godine u kontinuitetu povećanja minimalne plaće, Hrvatska je uvjerljivo rekorder na ljestvici Europske unije, a jedna europska institucija je također izračunala da je Hrvatska prva po realnom poboljšanju primanja ostvarenog kroz minimalnu plaću, dodao je i istaknuo da se ukupno povećanje mase plaća ne odnosi samo na minimalnu plaću, nego ima puno širi opseg.

"Minimalac i dalje manji nego u državama okruženja"

Hanzalek se slaže s tvrdnjom da je minimalna plaća u Hrvatskoj rasla. Možda i jesmo zaista vodeći i to je dobro, dodao je. 

- Dobro je da je prepoznata nužnost da mora rasti, jer je ona i dalje niža nego u Sloveniji, u državama u okruženju, a za 1000 eura je niža nego minimalna plaća u Njemačkoj, kazao je i dodao da se "moramo uspoređivati i s Njemačkom jer smo ušli u to društvo".

- Od ulaska u EU, od otvaranja tržišta rada, gledano u radnim odnosima, praktički smo dio jedne zemlje. Nema više barijera, kazao je Hanzalek i podsjetio na odlazak velikog broja ljudi iz Hrvatske, otkad smo ušli u EU.

- Minimalna plaća u Hrvatskoj i dalje će morati izuzetno snažno rasti, poručio je navodeći da je potrebno što više smanjiti razliku u plaćama posebno u "nižim" i "srednjim" poslovima. 

Razlike u prosječnim plaćama, tvrdi Hanzalek - još su veće.

- Od kraja 2019. do prve polovice 2024. Hrvatska je uvjerljivo rekorder u EU po nominalnom rastu plaća, od 67%, a realno je također rekorder i to u iznosu od 35%, dodaje Stojić. Navodi i da je čak 12 članica Europske unije zabilježilo realni pad ukupnih primanja zaposlenih.

- U dva državna proračuna, aktualnom i onome za iduću godinu, pričamo o povećanju mase plaća u javnome sektoru u iznosu od 58%. Molim vas nađite poduzetnika u privatnom sektoru koji si može priskrbiti toliko veliko povećanje plaća, a da nije izašao s nekom inovacijom, nekim poboljšanim procesom, otvorio neko važno tržište, kazao je Stojić.

Potom je naglasio "jedinični trošak rada" - ono koliko poslodavac plati za zaposlenika u odnosu na ono što se proizvede. To u zadnje tri godine u kontinuitetu raste znatno brže u odnosu na prosjek država EU-a.

- Dakle, mi gubimo konkurentnost. Znači, urušavamo naš budući ekonomski kapacitet iskorištavajući supstancu koju smo u godinama prije ulazka u EU ojačali kroz razne reforme i u javnim financijama i na razvoju institucija. Poduzeća su također napravila razne iskorake po pitanju konkurentnosti, osvajanja novih tržišta, uključivanja u lance vrijednosti. I sada, sva ta dostignuća mi zadnje dvije godine zapravo trošimo na rast plaća u javnom sektoru. I na taj način neopravdano se vrši pritisak i na privatni sektor da diže plaće iznad produktivnosti, iznad onoga što bi bilo opravdano rezultatima. Možemo to raditi godinu-dvije, ali uvijek će nam to doći na naplatu, izjavio je Stojić.

Hanzalek potvrđuje da je zaposlenost porasla, ali ga zabrinjava promjena strukture. Jedan dio radnika, kaže, iselio je u inozemstvo, otišli su ondje isto na loše plaćene poslove. Istodobno, veliki broj stranih radnika dolazi u Hrvatsku. U zadnje dvije godine mnogo ih dolazi s područja Azije, a prije se taj "bazen" popunjavao radnicima s područja Balkana.

Napomenuo je i da je dobit u poduzetništvu 8,8 milijardi eura, odnosno porasla je više od 30% u odnosu na prethodnu godinu.

Jake korporacije, npr. u području bankarstva, telekomunikacija - ne ulažu dovoljno u radnike i rad te izvlače dobit, upozorava Hanzalek i dodaje da je više od milijardu eura otišlo iz Hrvatske van. Ima poslodavaca kojima je i teško, ali oni koji mogu trebali bi, kaže, puno jače "vući naprijed".

"U Hrvatskoj nema ozbiljne profitabilnosti"

Stojić je kazao da želi pojasniti da je profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj 55% niža u odnosu na prosjek EU i 25% u odnosu na prosjek zemalja istočne Europe. Navodi da nema ozbiljne profitabilnosti u RH te upozorava da treba prestati pričati o profitabilnosti koja je narasla zbog inflacije.

- Inflacija je digla prihode, digla je profit. Međutim, digla je i troškove, kazao je i dodao da poslodavci itekako ulažu u zaposlene jer dižu cijenu rada. Povećavaju plaće i ostala primanja zaposlenih i to se reflektira na smanjenje relativne profitabilnosti kroz smanjenje marži. Znači to su činjenice, a sve ostalo su mišljenja.

- Mislim da mi u principu nemamo problema toliko s obrazovnim sustavom jer svi naši ljudi bez problema nađu posao vani. Mi imamo problema sa odgojnim sustavom i porukama koje dajemo mladim ljudima da ih na neki način danas i odgajamo da već idu vani. Učimo ih četiri jezika, ne kažem da ih trebamo zatupiti, ali trebali bismo davati nekakve poruke da gledaju i pokušaju graditi svoj život ovdje. Uz plaće, ono što je temeljni problem, je priuštjivo stanovanje, da ti mladi ljudi mogu osigurati i imati vlastitu obitelj ovdje u ovoj zemlji, a ne da moraju ići vani da bi to ostvarili, kazao je među ostalim Darije Hanzalek.