Izmjene Zakona o radu u javnom savjetovanju

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike otvorilo je javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, koje traje do 2. prosinca 2026. Zakon bi u Sabor trebao stići u veljači, a na snagu stupiti u ožujku 2027.

Javna savjetovanja o nacrtu zakona i procjeni njegovih učinaka traju do 2. prosinca 2026. godine, što je prilika da sindikati, poslodavci i građani svojim primjedbama utječu na konačan oblik nove verzije Zakona o radu.

Što nam bitno donose nove izmjene Zakona o radu ?

Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu donosi nekoliko promjena koje mogu bitno utjecati na položaj radnica i radnika u Hrvatskoj. Najvažnije izmjene odnose se na osnaživanje zaštite jednake plaće za žene i muškarce, transparentnost plaća, te zadržavanje prava na prenošenje godišnjeg odmora.

Jednaka plaća za jednak rad

Promjene koje Izmjenom ZOR-a odnose se na usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s Direktivom (EU) 2023/970 o transparentnosti plaća. Direktivom bi trebalo osigurati da više ne postoje neopravdane razlike u plaćama muškaraca i žena koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti. U Europskoj uniji i dalje za svaki euro koji zarade muškarci prosječno dobivaju 89 centi više za isti obavljeni posao. Glavni problem kako se ističe, nije samo postojanje razlika u plaćama, nego i nedostatak transparentnosti koji radnicima onemogućuje da uopće saznaju jesu li diskriminirani u odnosu na svoje kolegice i kolege.  

Kraj ere o “tajnosti plaća”

Nova pravila trebala bi omogućiti radnicima da traže i dobiju informacije o plaćama u svom platnom razredu, kriterijima za njegovo određivanje te prosječnim plaćama i rasponu plaća u tom razredu odvojeno za žene i muškarce.

Radnik neće moći saznati točnu plaću pojedinog kolege, ali će dobiti dovoljno podataka da procijeni je li potencijalno potplaćen za obavljanje istoga posla. Ako poslodavac ne može objektivno obrazložiti razliku u plaći među kolegama koji obavljaju isti posao, radnica ili radnik može tražiti ispravljanje ove diskriminacije, a po potrebi i sudsku zaštitu.  

Ovim izmjenama zabranjuju se ugovorne odredbe kojima se radnike sprječava da otkriju vlastitu plaću, drugim riječima klauzule o “tajnosti plaća”, koje se često pojavljuju u pravilnicima i internim dokumentima. One više neće moći služiti kao prepreka za otkrivanje nejednakog plaćanja radnika za isti obavljeni rad.

Odgovornost poslodavaca

Dosadašnji Zakon o radu već propisuje jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, ali ne predviđa kazne za poslodavce koji tu odredbu krše. Izmjene bi trebale uvesti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće sankcije, uz posebno strože posljedice za ponovljene povrede.  

Ako se dokaže diskriminacija, radnik bi imao pravo na potpunu naknadu zaostalih dugovanja, bonusa i isplata u naravi, kao i na naknadu izgubljenih prilika te nematerijalne štete. Teret dokazivanja u takvim postupcima prelazi na Poslodavca kada radnik iznese osnovane činjenice o mogućoj diskriminaciji ili kada poslodavac nije ispunio obveze transparentnosti.

Radnici ne bi trebali sami nositi rizik traženja podataka: umjesto njih to može učiniti sindikat, a zakon bi trebao štititi radnike od otpuštanja ili drugog nepovoljnog postupanja zbog traženja zaštite svojih prava.

Poslodavci će u budućnosti morati jasno definirati platne razrede, kriterije za njihovo određivanje i uvjete za napredovanje u viši platni razred. Pri procjeni vrijednosti rada koristit će se objektivni i rodno neutralni kriteriji, prije svega vještine, uvjeti rada, odgovornost i radni napor.

Ako je razlika u plaćama muškaraca i žena u istom platnom razredu veća od pet posto, poslodavac će je morati obrazložiti objektivnim razlozima. Ako se razlika ne može opravdati, morat će istu otkloniti u roku od šest mjeseci.

Veliki poslodavci bit će dužni javno objavljivati podatke o rodnoj razlici u ukupnim primanjima, medijalnim plaćama i udjelu žena i muškaraca po platnim razredima. To bi javnosti omogućilo uvid u to postoje li sustavne nejednakosti u pojedinim tvrtkama, sektorima ili regijama.

Prenošenje godišnjeg odmora

Hrvatske propise potrebno je uskladiti s presudama Suda kako bi se očuvalo pravo na prenošenje godišnjeg odmora. Ova važna promjena sprječava da radnici izgube godišnji odmor isključivo zbog okolnosti koje nisu u njihovoj moći niti nadležnosti.