A1 Hrvatska - nezakoniti otkazi zbog neispunjenja nerealnih normi rada

Odvjetnički ured HST-a je za našeg člana dobio prvostupanjsku presudu kojom se presuđuje da je nezakonit otkaz skrivljenog ponašanja radniku A1 Hrvatska zbog neispunjavanja proizvoljno utvrđenih normi rada zbog čega je uvršten u tzv. PIP obrazac poboljšanja učinka. 

Sud smatra da je neopravdan razlog za otkaz skrivljenog ponašanja, to što radnik ne ispunjava proizvoljno utvrđenu normu, odnosno, da u određenom vremenu ne obavlja pojedine radne operacije kojima se vrijeme mjeri u sekundama. Sud utvrđuje da nije napravljena procjena rizika za radno mjesto, te da norma, odnosno vrijeme u kojem je tužitelj bio dužan izvršiti pojedinu operaciju kao dio cjelokupnog radnog procesa nije utvrđena u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, odnosno da nije utvrđena na pravilan način.  Sud procjenjuje da svjedok K.B., rukovoditelj službe za korisnike kod tuženika, nije stručnjak za područje utvrđivanja normi niti za zaštitu na radu, pa je pri određivanju norme primijenio kriterije koje je on smatrao, da treba primijeniti, a da pritom nije imao u vidu i rizike takvog načina obavljanja posla. 

Unatoč ovoj sudskoj presudi koja je donesena 9.svibnja 2023. godine A1 Hrvatska nastavlja s nezakonitim otkazima radnicima. U istovjetnoj proceduri 17.svibnja 2023.godine Uprava otkazuje ugovor o radu drugom radniku, stavljajući mu na teret skrivljeno ponašanje, jer nije ispunio imaginarno zadane prodajne rezultate u visini željenih financijskih prihoda, ne mareći pri tome što je stariji radnik istovremeno i osoba s invaliditetom kojoj u skladu sa Zakonom o rehabilitaciji osoba s invaliditetom nisu prilagođeni zadaci i uvjeti rada na način koji ne štetu zdravlju radnika. 

Hrvatski sindikat financira sudski spor svojim članovima  i sigurni smo da ćemo i ovaj spor dobiti, ali mala je to nadoknada 50-godišnjem invalidu koji je nakon 20 i više  godina rada u kompaniji bačen na cestu bez otpremnine i bez prava na naknadu na Zavodu za zapošljavanje. Pitamo se kako spava menadžment A1 Hrvatska nakon donošenja ovakvih odluka?

--------------------------------------

Presuda:

Pr-1243/2022

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda J.P. kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja D.B., zastupanog po punomoćnici K.Dž., protiv tuženika A1 Hrvatska d.o.o., OIB: 29524210204, Zagreb, Vrtni put 1, zastupanog po punomoćniku M.R. radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 05.04.2023. godine, u prisutnosti pun. tužitelja, i pun. tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, 09. svibnja 2023. godine, presudio je:

• Utvrđuje se, da Odluka o otkazu Ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika donesena dana 24. rujna 2021, kojom je tuženik A1 Hrvatska d.o.o. Zagreb, Vrtni put 1 tužitelju D.B. iz Zagreba, otkazao ugovor o radu od 01. veljače 2015. nije dopuštena, te, da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao.
• Nalaže se tuženiku vratiti tužitelja na rad, na radno mjesto Viši specijalist za tehničku podršku korisnicima, odnosno drugo radno mjesto odgovarajuće radnom iskustvu, obrazovanju i sposobnostima tužitelja, u roku od 15 dana.
• Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 621,88 € / 4.685,56 kn sa zateznim kamatama tekućim od 09. svibnja 2023., pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena u roku od 15 dana.

Obrazloženje:

(….)

9. U čl. 115 st. 1. toč. 3. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) propisano je, da poslodavac može otkazati Ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, otkaz, ako za to ima opravdani razlog u, i u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
10. U čl. 135. st. 3., naprijed navedenog Zakona o radu propisano je, da u slučaju spora zbog otkaza Ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz Ugovora o radu je na poslodavcu ako je Ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku, samo ako je radnik Ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom Ugovora o radu.
11. U konkretnom slučaju poslodavac je otkazao Ugovor o radu radniku, pa je na poslodavcu teret dokazivanja postojanog razloga za otkaz Ugovora o radu radniku zbog skrivljenog ponašanja.
12. Analizirajući sve provedene materijalne (pisane) dokaze koje su stranke dostavile u spis, utvrđeno je slijedeće:

- da tužitelj ima 55 godina života,

- da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika u razdoblju od svibnja 1999. do 12. travnja 2022., odnosno da je ostvario cca. 21 godinu radnog staža kod tuženika, i njegovih pravnih prednika,

- da su stranke dana 01.02.2015. sklopile Ugovor o radu na neodređeno vrijeme radi obavljanja poslova radnog mjesta Viši specijalist za tehničku podršku korisnicima;

- da je dana 07.01.2021. tuženik tužitelju izrekao pisanu opomenu zbog povrede obveze iz radnog odnosa, a koja je nastala ostvarivanjem nezadovoljavajućeg radnog učinka tijekom 2020. godine, uz upozorenje na mogućnost otkaza Ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja (str. 28-29 spisa);

- da je tužitelj dana 19.02.2021. podnio tuženiku, protiv "opomene" od 07.01.2021. zahtjev za zaštitu prava navodeći, da poslodavac Program poboljšanja učinka nema definiran niti jednim svojim aktom (pravilnikom) u kojem postoje pravila za njegovo pokretanje, i način njegovog odvijanja, te, da je ciljeve, i rokove u samom programu definirala isključivo nadređena osoba iako, niti u jednom pravilniku poslodavac nema uređene norme redovnog rada, određene konkretne ciljeve za konkretno radno mjesto, propisan način kako ih ostvariti, i kako eventualno poboljšati učinak radnika,

- da je dana 10.09.2021., u prostorijama poslodavca-ovdje tuženika, sačinjen zapisnik o iznošenju obrane radnika D.B. prije otkaza Ugovora o radu, te, da je poslodavac tom prilikom radniku stavio na teret, da isti, nit nakon ponovnog uključivanja, a u koji je program radnik bio uključen 01.03.2021., radnik nije poboljšao svoju kvalitetu rada, ostvario ciljeve, te poboljšao učinkovitost na način, da isti odgovara radnom mjestu na kojem je zaposlen,

- da je u zapisniku od 10.09.2021. (str., 32-34 spisa) poslodavac naveo, da se nezadovoljavajući radni učinak zbog kojeg je 01.03.2021. uključen u Program poboljšanja učinka očitovao kroz pokazatelje: AVG RING (prosječno vrijeme zvonjave do javljanja agenta) iznad zadanih vrijednosti, AVG WRAP (prosječno vrijeme administracije korisničkog upita nakon poziva) iznad zadanih vrijednosti, otvaranje ticketa iznad zadanih vrijednosti, AVG/S (hold time, additional wrap, otvaranje ticketa, wrap time) – prosjek u sekundama, iznad zadanih vrijednosti, i kontakt podaci 2020. kampanja OFFER ispod zadanih vrijednosti,

- da je u zapisniku od 10.09.2021. (str. 32-34 spisa), poslodavac naveo, da je radniku kroz program zadao slijedeću razinu učinka koju je radnik trebao ostvariti, da njegov učinak bude na razini koja odgovara radnom mjestu na kojoj je zaposlen, AVG RING < 3 sec, AVG WRAP manje od 30 sec, otvaranje ticketa manje od 30 sec, kontakt podaci 2020. kampanja > od 40%,

- da je radnik, na zapisnik od 10.09.2021. iznio obranu navodeći, da u njegovom Ugovoru o radu nije navedena objektivna radna norma, niti je pravno zadana, smatra, da je radna norma arbitrarno određena od poslodavca, i ne odražava realnu potrebu rada, jer poslodavac ne kontrolira tijek razgovora s korisnikom, također, radnik je istaknuo, da u Ugovoru o radu nema varijabilnog dijela plaće, te, da bi takvu odredbu htio imati u Ugovoru, kao, i, da tužitelja njegov Ugovor o radu ne obvezuje na dodatno angažiranje,

- zapisnik od 10.09.2021. o iznošenju obrane radnika nije potpisao radnik D.B. koji je odbio isti potpisati, jer je pravno neuk, te želi savjet pravne podrške od strane poslodavca zapisnik su potpisali M.P., D.V., i D.H.,

- da je dana 13.09.2021. poslodavac sačinio Odluku o namjeri otkazivanja ugovora o radu tužitelju zbog skrivljenog ponašanja (str. 35-36 spisa), te, da je isti dostavljen radničkom vijeću tuženika na savjetovanje, a prije donošenja odluke o otkazu Ugovora o radu radniku,

- da se radničko vijeće tuženika dana 21.09.2021. očitovalo o namjeri poslodavca, da tužitelju otkaže Ugovor o radu skrivljenim ponašanjem (str. 37-38 spisa) na način, da se protivilo namjeri poslodavca, da otkaže Ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika iz razloga što poslodavac nije uzeo u obzir čl. 122. st. 2. Zakona o radu / 14 po kojem se otkazni rok radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu 20 godina povećava za 2 tjedna, ako je radnik navršio 50 godina života, a budući, da je D.B. kod poslodavca proveo 22 godine, i navršio preko 50 godina života ostvaruje pravo na trajanje otkaznog roka 1mj. i 3 tjedna, a ne 1mj. i 2 tjedna kako je to poslodavac pogrešno naveo u Odluci, nadalje radničko vijeće je navelo, da poslodavac nije naveo koje je interne akte radnik kršio, a koje bi dovelo do otkaza Ugovora o radu, Radničko vijeće nema saznanja što je, i kakva su pravila Programa poboljšanja učinka, kao što nema saznanja koji su očekivani rezultati, i učinkovitost rada, kako to poslodavac navodi za radno mjesto Viši specijalist za tehničku podršku korisnicima na kojem radi D.B., budući, da o ciljevima poslodavac nije proveo savjetovanje s radničkim vijećem, pa je potpuno nepoznato, kad su, i koji uvjeti moraju biti ispunjeni za uključivanje radnika u program, koji su koraci koji se tijekom programa moraju ispuniti, i na koji način uopće funkcionira proces, poslodavac nije dostavio podatke o očekivanoj razini učinka za radno mjesto specijalista za tehničku podršku korisnicima, niti podatke o učinku koje je postigao iz kojeg bi RV moglo zaključiti o razlozima koje navodi poslodavac, svi navedeni podaci na koje se poziva poslodavac u odluci o otkazu i zapisniku od 10.09.2021. , a na kojima poslodavac temelji oluku, prije sveg Program poboljšanja učinka, i očekivani rezultati poboljšanja nisu prošli savjetovanje s Radničkim vijećem iako predstavljaju odluke važne za položaj radnika, i to toliko važne, da poslodavac temelji odluku o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja na njima; poslodavac je takva pravila i norme morao pretočiti u akt odnosno izraditi ih u formi pravilnika o radu, i provesti savjetovanje s radničkim vijećem, a sve prije no što ga objavi na način, da bude dostupan radnicima, a što poslodavac nije učinio,

- da je dana 24. rujna 2021. tuženik donio Odluku o otkazu Ugovora o radu tužitelju D.B. zaposlenom na radnom mjestu viši specijalist za tehničku podršku korisnicima u organizacijskoj jedinici Poslovno područje za segment privatnim korisnicima / odjel za usluge privatnim korisnicima / centar za tehničke kompetencije / tim za tehničku podršku 1, iz razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem;

- da radniku D.B. prestaje Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 01.02.2015. o isteku otkaznog roka u trajanju 1 mj. i 3 tj., te, da radnik nema pravo na otpremninu,

- da je u obrazloženju odluke o otkazu Ugovora o radu, između ostalog navedeno, da se radniku otkazuje Ugovor o radu zbog loše kvalitete rada, višemjesečnog neučinkovitog obavljanja radnih zadataka, i nerealiziranja zadanih ciljeva, te, da je poslodavac radniku/program poboljšavanja učinka zadao slijedeću razinu koju je radnik trebao ostvariti, da njegov učinak bude na razini koja odgovara radnom mjestu na kojem je radnik zaposlen: AVG RING < 3s, AVG WRAP < 30s, otvaranje ticketa < 30s, i kontakt podaci 2020. kampanja > od 40%, no, da takav učinak radnik u programu poboljšanja učinka nije ostvario;

- da AVG RING predstavlja prosječno vrijeme zvonjave, do javljanja agenta-radnika, da AVG WRAP predstavlja prosječno vrijeme administracije od strane radnika povodom korisničkog upita nakon poziva;

- u obrazloženju Odluke o otkazu ne navodi se šta znači otvaranje ticketa iznad zadanih vrijednosti kao što se ne navodi koje to kontakt podatke 2020. kampanja offer tužitelj nije obavio, i što to predstavlja zapravo;

- u obrazloženju Odluke o Otkazu navodi se što predstavlja AVG/s, pa se navodi, da je to HOLD TIME, ADDITIONAL WRAP, otvaranje ticketa, WRAP TIME – prosjek u sekundama, ali se ne navodi o čemu se zapravo radi, i koje to vrijeme izraženo u sekundama predstavlja;

- da je tuženik Odluku od 13.09.2021. o otkazu Ugovora o radu tužitelju otpremio tužitelju tek u 2022. godini, te, da je navedenu odluku tužitelj primio 20. travnja 2022. odnosno više od 6 mjeseci od dana kad je ta odluka bila donesena,

- da je tužba u ovom predmetu podnesena dana 27.05.2022. godine,

- da je radnik D.B. protiv odluke poslodavca od 24.09.2021. o otkazu Ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja podnio Zahtjev za zaštitu prava, te, da je taj zahtjev za zaštitu prava poslodavac preuzeo 02.05.2022. s tim, da mu je Zahtjev za zaštitu prava dostavljen poštom preporučeno 28.04.2022.

- da poslodavac nije odgovorio na tužiteljev Zahtjev za zaštitu prava,

- da se poslodavac obratio radničkom vijeću tuženika 13.09.2021. odnosno, da je o namjeri otkaza Ugovora o radu skrivljenim ponašanjem za radnika D.B. obavijestio radničko vijeće radi savjetovanja;

- da se radničko vijeće tuženika 21.09.2021. očitovalo na namjeru poslodavca, da tužitelju otkaže Ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja na način,. da se protivilo takvoj odluci poslodavca iz razloga što u odluci o otkazu Poslodavac nije navode interne akte koje je radnik kršio, a što vi za posljedicu imalo otkazivanje Ugovora o radu,

- da je u ovom predmetu prethodni postupak zaključen na pripremnom ročištu 20.09.2022.,

- da je tuženik, nakon zaključenja prethodnog postupka, neobrazlažući zbog kojih opravdanih razloga tu dokumentaciju nije dostavio prije zaključenja prethodnog postupka, uz podnesak 12.12.2022. dostavio dokument nazvan "Program poboljšanja učinka, smjernice i vodiš za managere", ali se iz istog ne vidi kad je sačinjen, te da je istovremeno dostavljen i pravilnik tuženika od 25.07.2022. o procesu poboljšanja radnog učinka s planom za poboljšanje učinka (str. 63-70 spisa);

- da se tužitelj na ročištu održanom 13.12.2022. protivio, da se pravilnik Tuženika od 25.07.2022. o procesu poboljšanja radnog učinka radnika koristi kao dokaz u ovom predmetu, jer ga tuženik nije dostavio u sudski spis do zaključenja prethodnog postupka, niti je naveo, iz kojih razloga nije bio u mogućnosti dostaviti pravilnik u sudski spis do zaključenja prethodnog postupka,

- da se tužitelj 13.12.2022. na ročištu protivio, da se i drugi dokument dostavljen s pravilnikom od 25.07.2022., a koji se zove program poboljšanja učinka, smjernice, i vodič za managere, bez datuma, koristi kao dokaz u ovom predmetu iz istog razloga koji je naveo, i za pravilnik tuženika od 25. srpnja 2022.

- da je na ročištu 13.12.2022 odlučeno, da se dokumentacija tuženika od 12.12.2022. (Program poboljšanja učinka, smjernice i vodič za managere i Pravilnik tuženika od 25.07.2022. o procesu poboljšanja radnog učinka) neće koristiti kao dokaz u ovom predmetu budući, da je dokumentacija dostavljena u spis nakon što je prethodni postupak zaključen, a tuženik nije dokazao, da iz opravdanih razloga nije bio u mogućnosti dostaviti dokumentaciju u sudski spis do zaključenja prethodnog postupka,

13. Svjedoci koji su iskazivali u ovom predmetu, i tužitelj koji je saslušan kao stranka u ovom predmetu iznijeli su slijedeće:

- da je Ž.D., svjedok, predsjednik radničkog vijeća (str 72-73 spisa) na ročištu 13.12.2022., iskazao, da je u procesu savjetovanja poslodavca i radničkog vijeća povodom namjere, da tužitelju poslodavac otkaže Ugovor o radu zatražio očitovanje RV na način, da je dostavio nacrt odluke o otkazu Ugovora o radu, i zapisnik odnosno izjavu o obrani D.B., te, da je to bila sva dokumentacija koju je poslodavac dostavio RV u postupku savjetovanja, a prije donošenja odluke o otkazu Ugovora o radu, svjedok je iskazao, da se radničko vijeće očitovalo pismeno protiveći se namjeri poslodavca, da tužitelju otkaže ugovor o radu jer radničkom vijeću nije dostavljena niti jedna opomena radniku, radničkom vijeću nije dostavljen program poboljšanja učinka, norme rada za radno mjesto tužitelja odnosno niti za druge izvršitelje na istom radnom mjestu s obzirom, da je bilo više izvršitelja na tom radnom mjestu, niti je poslodavac dostavio radničkom vijeću Pravilnik o programu za poboljšanje učinka, niti tom prilikom, a niti ranije na savjetovanje, a radničko vijeće smatra, da se Pravilnik mogao primjenjivati tek nakon što bi se proveo postupak savjetovanja prilikom donošenja pravilnika između poslodavca i radničkog vijeća, a to nije učinjeno., svjedok je iskazao, da unatoč tome što poslodavac nije proveo postupak savjetovanje s radničkim vijećem vezano za pravilnik tuženika o procesu poboljšanja radnog učinka poslodavac je usvojio pravilnik, nadalje svjedok je iskazao, i da poslodavac u postupku savjetovanja se inače pridržavao forme, ali sadržajno to nije odgovaralo namjeri poslodavca budućim, da poslodavac nije dostavljao sve podatke koje je radničko vijeće moralo dobiti na uvid kako bi se moglo očitovati na pojedine slučajeve, odnosno kako bi očitovanja mogla utjecati na odluke poslodavca odnosno smatra, da je savjetovanje provedeno pro forme,

- da je svjedok Z.P. (73-75) iskazao, da je od 2002-2018. bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu tehničara u službi za korisnike, te , da je radio s D.B. odnosno, da su obavljali iste poslova, istaknuo je, da je tuženik stalno smanjivao vrijeme u kojem operater može razgovarati s pojedinim korisnikom usluga, a u koliko operater nije zadovoljio okvire ulazio je u kategoriju koja ne zadovoljava uvjete i ciljeve kompanije nakon čega je slijedilo, da se takav radnik treba dodatno educirati, a stvarno se nije imao o čemu dodatno educirati, jer se radilo o radnicima koji su tamo radili po 10ak godina, to nije imalo veze s kvalitetom posla, poslodavac nije mjerio komunikaciju operatera s korisnicima, već je management dogovorio ciljeve koje su radnici bili dužni ispuniti, poslodavac je zahtijevao brzinu, i istovremeno poštivanje, ukoliko bi radnik radio po procedurama nije mogao postići traženu brzinu odnosno cilj koji je kompanija zahtijevala, problem je u tom što manageri nisu izmjeri optimalno vrijeme potrebno za obavljanje konkretnog posla po procedurama, istaknuo je , da je bila jako velika fluktuacija ljudi koji su radili na radnom mjestu na kojem je radio tužitelj, te da sad tamo rade radnici starosti u prosjeku 20-25 godina, čuo je, da nakon nekog vremena, i ti mladi ljudi dožive burnout, zanimljivo je, da iako je poslodavac smanjivao vrijeme za obavljanje posla, rad se plaćao kao i prije toga, povišenja plaće nije bilo ,a stimulacija je uvedena tek kad se počelo zapošljavati uglavnom jako mlade radnike, kako bi ih se zadržalo, da ne odu, unatoč tome mladi radnici su odlazili, jer nisu mogli izdržati taj tempo, smatra, da ukoliko bi radnik poštovao procedure tuženika, ne bi mogao posao obaviti u zadanom vremenu, a to je bio osnovni problem,

- svjedokinja A.A., voditeljica tima unutar tehničke podrške, iskazala je , da je voditeljica zadnjih 10 godina u timu za tehničku podršku, te da je u timu i D.B. kojem je ona bila neposredno nadređena 8 godina, a tužitelj je obavljao poslove agenta tehničke podrške, taj posao je uključivao odgovaranje na pozive korisnika, i rješavanje korisničkih problema, od svog zapošljavanja kod tuženika tužitelj je radio isti posao , svjedokinja nije uspjela dokučiti što je s njim bio problem odnosno što je uzrokovalo to, da on uz sve znanje koje je posjedovao u obavljanju posla nije ostvario zadane ciljeve, trebao je ostvariti normu u svom radu koja je propisana od strane poslodavca i postojala je oduvijek, svjedokinja pretpostavlja, da je poslodavac mjerio svaku pojedinu normu, vrijeme za određivanje posla se mijenjalo ovisno o tome koje nove alate je tuženik uvodio u rad, od 2019. tužitelj kontinuirano nije ostvarivao zadane ciljeve, ne zna kako se zovu interni akti na temelju kojih je izrađena procjena učinkovitosti, a koliko zna tužitelj je dobio otkaz jer nije ostvarivao ciljeve koje je trebao ostvariti u radu odnosno nije kontinuirano ostvario tražene rezultate u zadanom vremenu,

- svjedokinja M.P., voditeljica centra za tehničke kompetencije kod tuženika, iskazala je (str. 78-81 spisa), da je tužitelj dobio otkaz jer nije ostvarivao ciljeve koje mu je propisao poslodavac, ne zna iz kojeg razloga tužitelj to nije ostvario, pratio se učinak tužitelja, kao i ostalih djelatnika, kroz više sustava izvještavanja, tužitelj je bio dugogodišnji zaposlenik tuženika, imao je 22 godine radnog staža kod tuženika, i vjerojatno preko 50 godina života, kod tuženika postoje ciljevi koji su vidljivi u internoj bazi podataka, iako ona ne zna kako se taj dokument zove, ne zna tko je i u kojem trenutku, i na koji način definirao normu odnosno koliko vremena treba radniku, da odradi određenu vrstu posla, čula je za Pravilnik o procesu poboljšanja učinka, a ne zna kad je on točno stupio na snagu, ne sjeća se, da je razgovarala s tužiteljevom nadređenom o tome zašto tužitelj ne ostvaruje učinak,

- svjedokinja J.O. (str. 90-96 spisa), iskazala je, da je direktorica odjela za Službu za korisnike kod tuženika, i, da kod tuženika ima cca 8 godina radnog staža, istaknula je, da je ona bila nadređena, i A.A., i M.P., i K.B., tužitelj je kod tuženika radio na telefonu, i odgovarao na tehničke upite korisnika, ne zna koliko je dugo tužitelj kod tuženika radio, ali zna, da je radio puno duže od nje, tužitelju je otkazan Ugovor o radu zbog toga što kroz duži vremenski period tijekom 2020., i 2021. nije zadovoljio minimalni radni učinak koji se očekuje od tog radnog mjesta, sigurna je, da tužitelj nije bio jedini izvršitelj na tom radnom mjestu, norme odnosno vrijeme u kojem je tužitelj trebao obaviti pojedini radni proces nije izradila odnosno potrebno vrijeme mjerila ovlaštena tvrtka nego radnici tuženika koji su radili na tom radnom mjestu, osim u mjesečnim planovima nigdje drugdje ne piše koliko u mjesecu radnik mora napraviti posla, kvaliteta tužiteljevog rada je bila ocijenjena s ocjenom 3,6 i 3,7 u 2021. (ocjenjivalo se u rasponu 1-5), prosjek ocjena svih zaposlenika je bio 4,4, radilo se o kombinaciji kvalitete, i kvantitete, zaključuje, da je norma učinka za radnike na radnom mjestu tužitelja bila objektivna, jer u tako dugom periodu nije bilo niti jednog radnika, da barem u jednom mjesecu nje ostvario učinak, dok tužitelj niti jedan mjesec nije ostvario učinak od 2020. do 2021. što se tiče tužiteljevih normi one su se po pozivu procjenjivale u normama, a što se tiče kvalitete postoji sustav u kojem se ocjenjuje kvaliteta radnika, ocjenjuje ju nadređeni, za tužitelja gđa. A., a uz nju i tim za kvalitetu koji su zapravo bili specijalisti za kvalitetu,

- svjedok K.B., rukovoditelj Službe za poslovne korisnike (str. 96-99 spisa) iskazao je, da je on ostao voditelj odjela koji se zove služba za korisnike 2010. godine, tužitelju je otkazan ugovor zbog ne poštivanja ciljeva, i osnovnih elemenata za rad, iskazao je, da je upravo on osobno pravio mjesečne planove, i norme, svjedok kod tuženika ima 13 godina radnog staža, svjedok nije radio na radnom mjestu viši specijalist za tehničku podršku korisnicima, ali je u Hrvatskom telekomu radio na sličnoj ili istoj poziciji preko godinu i pol, svjedok je plan radio prema trenutnom stanju, i povijesnim rezultatima odjela, 99% zaposlenika ostvarivalo je zadane ciljeve, a na temelju toga je svjedok sačinjavao ciljeve, vrijeme za izvršenje operacije nije smanjeno, po prosjeku od 99 zaposlenika koji su ostvarili ciljeve postavio bi se budući cilj, tužiteljev rad se pratio dulji period, i s obzirom, da nije ostvarivao ciljeve ušao je u program poboljšanja učinka, svjedok smatra, da je kompetentan za utvrđivanje mjesečne norma, dobivala se nagrada za ostvareni plan, nitko drugi osim tužitelja zbog razloga zbog kojeg je otkazan Ugovor o radu nije dobio otkaz, misli, da je prosjek starosti agenata kod tuženika do 35 godina života, zadnjih godina bila je velika fluktuacija radnika, tuženik zapošljava i agencijske radnike, i studente na radnom mjestu agenta, poslodavac je gledao, i kvantitetu i kvalitetu rada, u slučaju tužitelja bila je u pitanju kvantiteta, kvaliteta nije bila upitna, ali je količina i kvaliteta 2020. bila upitna, nakon 2020. što je tužitelj ušao u Program poboljšanja učinka, nakon četiri mjeseca poslodavac nije vidio poboljšanje, te je tužitelju izrekao pisanu opomenu za izvršavanje radnih zadataka uz upozorenje na otkaz Ugovora o radu, ne zna iz kojih razloga poslodavac u sudski spis nije dostavio podatke o mjesečnim planovima za tužitelja, o prosjeku koji su drugi agenti ostvarili u promatranom razdoblju,

- tužitelj D.B., saslušan kao stranka na ročištu 05.04.2023. (str. 101-105 spisa) iskazao je, da je bio zaposlen kod tuženika od svibnja 1999. do 12. travnja 2022., prije no što mu je otkazan Ugovor o radu radio je na radnom mjestu viši specijalist za podršku korisnicima u Centru za kompetencije, trenutno je zaposlen u B.C., iako u odluci o otkazu piše, da mu se Ugovor o radu otkazuje zbog loše kvalitete rada, isti je naveo, da to nije pravi razlog, već se radi o diskriminaciji zbog njegovih godina života, prosjek ljudi koji rade u službi korisničke podrške je oko 25 godina i manje, velika je fluktuacija zaposlenika u tom odjelu, mladi ljudi su se tamo zadržavali mjesec dana, ukoliko je bilo mjesec dana, jer je i mjesec dana bio uspjeh, došli bi praktički s ulice, sve bi se na njih natovarilo, pritisak vremena, i nagrade, te je to sve uzrokovalo burnout, na početku njegovog rada kod tuženika poslodavac je nastojao riješiti svaki upit korisnika, glavni kriterij je bio rješavanje korisničkog kontakta u jednom kontaktu, kako se poziv ne bi ponovio, sad odnosno na kraju njegovog rada kod tuženika vrijedila je krilatica "samo se drži planiranog vremena" za pojedinu operaciju, i ne vodi brigu dalje, primjerice opetovano pozivanje, to je za posljedicu imalo, da se kvaliteta rada agenata srozala, ljudi koji su mu dali otkaz su ljudi koje je zaposlio kod tuženika, jedini razlog zbog kojeg mu je otkazan Ugovor o radu su njegove godine, jer se više ne uklapa u razloge koje mu zadaju, jer ima kontra argumente koji se ne mogu pobiti, nalozi su prosjek, vrijeme, a zapravo se ne gleda, da se posao obavi kvalitetno, već se generira dodatan posao s obzirom, da obavljanje posla nije moguće u tim kratkim rokovima, a nije mu jasno što poslodavac ima od takvog načina rada, šta se tiče brojeva odnosno kratkih vremena u navodnim planovima poslodavca odnosno prosjeka zvonjave, trajanja poziva, i slično, to se sve mjerilo, i od početka njegovog rada kod tuženika, ali je to služilo kao alat kojim bi poslodavac planirao broj ljudi, i raspored kojim će pokriti smjenu kako bi pojedini centar bio dostupan, a sad taj grupni cilj postaje individualan, to znači štoperica, prosjek, otkaz, bez obzira na kvalitetu rada, odnosno sve ostalo, od rujna 2021., do travnja 2022. bio je na bolovanju, i proveo ga je u dnevnoj psihijatrijskoj bolnici u grupi za psihosocijalnu terapiju u KBC ZAGREB gdje se nastojao unormaliti, jer je prije toga bio nadomak burnouta.

14. U čl. 18. Zakona o zaštiti na radu-pročišćeni tekst (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) propisano je, da je poslodavac obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika, i osoba na radu osobito u odnosu na sredstva, okoliš, tehnologiju, štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke, i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku o određenom vremenu, normirani rad, noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni radi sprječavanja, ili smanjenja rizika, poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili el. obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu, i u vezi s radom, i dostupna je radniku na mjestu rada, poslodavac je obvezan na temelju procjene primjenjivati opravila zaštite na radu, preventivne mjere, organizirati, i provoditi radne i proizvodne postupka, metode, poduzimati druge aktivnosti, za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika rizicima , kako bi otklonio, ili sveo na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti, ili bolesti u svezi s radom, te kako bi u svim stupnjevima organizacije, i upravljanja osigurao bolju zaštitu na radu., Propusti učinjeni u postupku procjene rizika (npr. propust uočiti vjerojatnost nastanka opasnog, štetnog događaja na radu, ili u svezi s radom, pogrešna procjena štetnosti, odnosno podcjenjivanje njegove štetne posljedice, ili slično) ne oslobađaju poslodavca obveze, i odgovornosti u vezi s zaštitom na radu. Poslodavac je obvezan radnik e odnosno njihove predstavnike uključiti u postupak procjene rizika, i o tome imati dokumentirane informacije. Ministar Pravilnikom propisuje uvjete, način, i metodu izrade procjene rizika, obvezne sadržaje obuhvaćene procjenom, podatke na kojima se procjena rizika mora temeljiti, i klasifikaciju opasnosti, štetnosti, i napora na radu i u vezi s radom.
15. Procjena rizika je temeljni dokument u zaštiti na radu. Podrazumijeva postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti, i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom, te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika. Svi poslodavci su temeljem čl. 18. Zakona o zaštiti na radu obvezni imati izrađenu procjenu rizika koja mora biti dostupna radnicima na mjestu rada. Zašto je za poslodavca važno imati kvalitetnu procjenu rizika? Zato što ista mora odgovarati postojećim rizicima koji se mogu javljati pri obavljanju poslova za poslodavca, a poslodavac je na temelju dokumenta obvezan provoditi mjere, te poduzimati aktivnosti za sprečavanje, i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima. procjenu rizika je potrebno izraditi u skladu s Pravilnikom o izradi procjene rizika, NN 112/2014, i 129/2019, kojim se propisuju uvjeti, način, i metoda izrade, obvezni sadržaji, podaci na kojima se procjena temelji, kao i klasifikaciju opasnosti, štetnosti, i napora kojih se potrebno pridržavati pri ocjenjivanju. Uz to, važno je slijedeće: Poslodavac je obvezan na mjestu rada čuvati procjenu rizika u pisanom, ili elektroničkom obliku za sve poslove koji se na tom mjestu rada obavljaju, procjena u svakom trenutku mora odgovarati postojećim rizicima, procjena mora biti dostupna radnicima na radnom mjestu (obavijest poslodavca o dostupnosti procjene rizika), radnici, i njihovi predstavnici moraju biti aktivno uključeni u postupak izrade procjene, u procjeni obavezno sudjeluju i ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu, te stručnjaci za zaštitu na radu, a poslodavac po potrebi u izradu može uključiti i stručnjake iz pojedinih područja, o procjeni, te njenim izmjenama, i dopunama na svojim sjednicama raspravlja odbor za zaštitu na radu koji procjenu prihvaća, ili predlaže ispravke, te u tom smislu daje primjerke i prijedloge, procjena rizika se provodi u skladu s "Matricom procjene rizika iz Pravilnika", prema općim kriterijima (vjerojatnost, posljedica) pri čemu se rizik procjenjuje kao mali, srednji ili veliki. Postupak procjenjivanja rizika sastoji se od prikupljanja podataka na mjestu rada, što uključuje poslove koji se obavljaju na mjestu rada, broj radnika koji obavljaju iste poslove, mjesta rada gdje se poslovi obavljaju, uređenje mjesta rada, popis radne opreme, popis izvora fizikalnih, kemijskih, i bioloških štetnosti, i organizaciju rada, i raspored radnog vremena, zatim, postupak procjenjivanja čine i analize, i procjene prikupljenih podataka što uključuje utvrđivanje opasnosti, štetnosti, napora, procjenu opasnosti, štetnosti, i napora, i utvrđivanje mjera za otklanjanje, odnosno smanjenje opasnosti, štetnosti, odnosno napora, nadalje, postupak procjenjivanja čini i plan mjera za uklanjanje odnosno smanjenje razine opasnosti, štetnosti, i napora koje mora sadržavati rokove, ovlaštenike odgovorne za provedbu mjera, te način kontrole nad provedbom mjera. Sastavni dio postupka procjene čini, i dokumentiranje procesa rizika. Obvezni prilozi uz proces rizika su sigurnosti podaci izvora fizikalnih štetnosti, kemikalija, odnosno bioloških agensa koji se koriste, popis radne opreme koja se koristi pri obavljanju poslova popis zaštitne opreme za poslove kod kojih se mora upotrebljavati, popis ispitivanja, i popis poslova s posebnim uvjetima rada. Pravilnik o izradi procjene rizika koji je naprijed naveden ima tri priloga. U III. prilogu govori se o statodinamičkim naporima primjerice prisilan položaj tijela pri radu, stalno sjedenje, stalno stajanje, pognut položaj tijela, rad u skučenom prostoru, ponavljajući pokreti s i bez sile, brzi rad. Govori se i o psihofiziološkim naporima poput nepovoljnog ritma rada, rada na normu, neujednačenog ritma, ritma uvjetovanog radnim procesom, poremećen bioritam, noćni rad, produljeni rad, rad na daljinu, nedovoljna osvijetljenost, radni zahtjevi, zahtjev za visokom kvalitetom rada, komunikacija s osobama, maltretiranje, mobing, bulling, burnout, napori vida, napori govora, i slično.
16. Procjenu rizika za vlastite potrebe može izrađivati sam poslodavac, i za njenu izradu može angažirati ovlaštenu osobu, ovlaštenu tvrtku, a pritom je važno, neovisno o izrađivaču, da navedeni dokument mora odgovarati postojećim opasnostima, štetnostima, i naporima pri obavljanju poslova, te mora biti dostupan radnicima na mjestu rada.
17. Pravilnikom o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu (NN 73/21) propisane su mjere, pravila, postupci, i aktivnosti zaštite na radu radnika koji su izloženi statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima, tim Pravilnikom su u Hrvatsko zakonodavstvo preuzete i Direktiva Vijeća 1990/269/EEZ od 29.05.1990. o minimumu zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta pri ručnom prenošenju tereta u slučaju kad postoji opasnost osobito od ozlijeda leđa radnika, i direktiva vijeća 1990/270/EEZ od 29.05.1990. o minimalnim zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu sa zaslonima.
18. U konkretnom slučaju poslodavac je otkazao Ugovor o radu radniku D.B., starom 55 godina, koji je bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu viši specijalist za tehničku podršku korisnicima, odnosno kao agent koji se javljao na telefon, i putem telefona obavljao razgovore s korisnicima tuženikovih usluga kako bi se otklanjale greške u radu sustava koji su koristili korisnici tuženikovih usluga. Iz dokumentacije koja prileži spisu, a naprijed je navedena vidljivo je, da poslodavac nije imao primjedbi na kvalitetu rada tužitelja koji je bio zaposlenik tuženika s preko 20 godina radnog staža već je imao primjedbu na kvantitetu rada već na brzinu kojom je tužitelj obavljao pojedine radne operacije prilikom obavljanja svakodnevnog posla. Iz iskaza svjedoka K.B., rukovoditelja Službe za poslovne korisnike kod tuženika vidljivo je, da je on određivao mjesečnu normu za sve radnike koji su radili na radnom mjestu tužitelja na način, da je uzeo prosjeke svih zaposlenika koji su ostvarili mjesečne ciljeve, na način, da je zbrojio prosjeke svih zaposlenika koji su ostvarili mjesečne ciljeve, i podijelio ih s brojem zaposlenika, odnosno, da je aritmetičku sredinu, uzimao kao cilj svakog zaposlenika za idući mjesec. Tuženik u sudski spis nije dostavio niti jedan interni akt iz kojeg bi bilo vidljivo na koji način je utvrđena norma odnosno kako je utvrđeno koliko je vremena potrebno tužitelju za obavljanje pojedinog procesa u okviru svih procesa koje je tužitelj obavljao tijekom svog radnog vremena. Tuženik je kao poslodavac, temeljem Zakona o zaštiti na radu bio u obvezi izraditi procjenu rizika za svako radno mjesto, pa tako i za radno mjesto tuženika. Tuženik u sudski spis nije dostavio procjenu rizika za radno mjesto na kojem je tužitelj radio prije otkaza, a to je radno mjesto višeg specijalista za tehničku podršku korisnicima, odnosno agenta na telefonu. Tuženik nije dostavio, niti bilo kakav interni akt iz kojeg bi bilo vidljivo kako je utvrđivao normu tužitelja za svaki pojedini mjesec od kraja 2020. do trenutka otkazivanja ugovora o radu, a iz kojeg bi bilo vidljivo koliko je vremena bilo potrebno svakom od radnika koji je bio zaposlen na istom radnom mjestu kao i tužitelj za obavljanje pojedinih operacija od kojih se sastojao radni proces tužitelja. Iz iskaza predsjednika radničkog vijeća tuženika saslušanog svjedoka Ž.D., a i iz pisanog očitovanja radničkog vijeća od 21.09.2021. koje je radničko vijeće dostavilo tuženiku u postupku savjetovanja, a vezano za namjeru poslodavca, da tužitelju otkaže Ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja vidljivo je, da poslodavac nije dostavio radničkom vijeću niti jedan interni akt iz kojeg bi bilo vidljivo koji su očekivani rezultati i učinkovitost rada primjerice za tužitelja, a posljedično za druge radnike koji su radili na istom radnom mjestu, niti je proveo savjetovanje s radničkim vijećem o usvajanju takvih internih akata. Isto se odnosi, i na Program za poboljšanje učinkovitosti radnika. Niti taj program nije dostavljen radničkom vijeću, niti je s radničkim vijećem proveden postupak savjetovanja, iako u Zakonu o zaštiti na radu, i pravilnicima koji su naprijed navedeni se izričito navodi, da je poslodavac dužan, u procjenjivanje rizika, obavezno uključiti radnike koji obavljaju poslove, i uvažiti njihove stavove, a također, ovlaštenike poslodavca za zaštitu na radu, stručnjake za zaštitu na radu, a poslodavac, po potrebi u izradu može uključiti i stručnjake iz pojedinih područja. Svjedok K.B., nije iskazao, da bi isti bio eventualno ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu, niti, da je stručnjak za zaštitu na radu. Iz navedenog, a i zbog činjenice, da tuženik nije u sudski spis dostavio procjenu rizika za radno mjesto na kojem je radio tužitelj iz koje procjene rizika bi bilo vidljivo je li poslodavac postupio u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, odnosno s naprijed navedenim pravilnicima, ili nije u konkretnom slučaju. Tvrditi, da radnik ne ispunjava mjesečnu normu, odnosno, da u određenom vremenu ne obavlja pojedine radne operacije, a vrijeme se mjeri u sekundama, a da nije napravljena procjena rizika za to radno mjesto, te, da norma odnosno vrijeme u kojem je tužitelj bio dužan izvršiti pojedinu operaciju kao dio cjelokupnog radnog procesa nije utvrđena u skladu s naprijed navedenim Zakonom o zaštiti na radu odnosno pravilnicima nije utvrđena na pravilan način, tim više što svjedok K.B., rukovoditelj službe za korisnike kod tuženika, nije stručnjak za navedeno područje, već je pri određivanju norme primijenio kriterije koje je on smatrao, da treba primijeniti, a, da pritom nije imao u vidu, a što je logično, jer za to nije stručnjak, i rizike takvog načina obavljanja posla, nije osnovan. Napominje se, da dokumentacija koju je tuženik dostavio u spis nakon zaključenja prethodnog postupka, a radi se o Programu poboljšanja učinka, i pravilniku tuženika o procesu poboljšanja radnog učinka radnika od 21.07.2022., a koje ovaj sud nije prihvatio kao dokaze iz naprijed navedenih razloga, se ne može primijeniti kao dokaz u ovom predmetu, jer su doneseni gotovo godinu dana nakon što je tuženik tužitelju otkazao Ugovor o radu u ovom predmetu. Navedeni interni akti ne mogu djelovati retroaktivno, već samo ubuduće s time, da i za te interne akte tuženika vrijedi ono što je navedeno i za sve ostale, a to je, da između poslodavca, i radničkog vijeća nije proveden postupak savjetovanja prilikom donošenja istih, iako se radi o internim aktima koji su važni za položaj radnika kod tuženika, pa je potrebno provesti savjetovanje između poslodavca, i radničkog vijeća o svakom takvom internom aktu. Tuženik nije dostavio, niti jedan dokaz u spis iz kojeg bi bilo vidljivo, da je prilikom donošenja internih akata važnih za položaj radnika kod tuženika proveo savjetovanjem s radničkim vijećem u smislu člana 150 Zakona o radu/14. U čl. 150 Zakona o radu/14 propisana je obveza savjetovanja poslodavca s Radničkim vijećem o svim važnim odlukama koje utječu na položaj radnika kod poslodavca. Poslodavac se prije donošenja odluke važne za položaj radnika mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci, o donošenju internih akata važnih za položaj radnika, te mora Radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika. To u konkretnom slučaju nije učinjeno, jer Radničkom vijeću poslodavac nije dostavio procjenu rizika za radno mjesto na kojem je bio zaposlen tužitelj, niti program poboljšanja učinka, niti interne akte kojima je utvrđena norma (vrijeme potrebno za izvršavanje pojedine radne operacije radnika). Poslodavac nigdje ne navodi, niti tvrdi, da je izradio procjenu rizika za radno mjesto na kojem je radio tužitelj.
19. U konkretnom slučaju poslodavac nije dokazao postojanje opravdanih razloga za otkazivanje Ugovora o radu tužitelju, jer nije dostavio u sudski spis dokaz o procjeni rizika za radno mjesto na kojem je bio zaposlen tuženik, dokaz, da su norme odnosno vrijeme izvođenja pojedine operacije izražene u sekundama utvrđene u skladu s pravilima o zaštiti na radu, i, da nisu štetne za psihičko, i fizičko zdravlje radnika.
20. Slijedom naprijed navedenog odluka poslodavca je pravno nedopuštena, jer poslodavac nije dokazao postojanje opravdanih razloga za otkazivanje Ugovora o radu tužitelju budući, da se nije moglo na pouzdani način utvrditi, je li tužitelj skrivljeno kršio obveze iz radnog odnosa, odnosno je li vremenska norma tuženika u kojoj je tužitelj trebao obaviti pojedinu radnu operaciju objektivna, i da nije štetna za fizičko i psihičko zdravlje radnika. Iz otkaznih razloga se zapravo iščitava, da bi se možda eventualno moglo raditi o osobno uvjetovanim razlozima, ali ne i o skrivljenom ponašanju, jer provedenim dokazima nije utvrđeno, da bi tužitelj kršio radne obveze zbog skrivljenog ponašanja. On je samo tvrdio, da su norme nerealne, da su prekratke, i da se time srozavala kvaliteta rada svakog pojedinog agenta.
21. S obzirom, da je sud utvrdio, da otkaz poslodavca nije dopušten, i radni odnos nije prestao, naloženo je vraćanje radnika na posao temeljem čl. 124. st. 1. Zakona o radu /14.
22. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.154 st.1 ZPP-a koji kaže da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove.
23. U ovoj parnici uspio je tužitelj, pa mu je tužitelj dužan nadoknaditi troškove parničnog postupka.
24. Tužitelja je tijekom postupka zastupao odvjetnik čiji je trošak odmjeren u skladu s odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22). Tužitelju je priznat trošak sastava Zahtjeva za zaštitu prava od 28.04.2022. u visini 50 bodova. Temeljem Tarifnog broja 7 st. 2 odvjetniku pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u radnom sporu radi poništenja otkaza odnosno utvrđivanja prava na rad, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, u visini od 200 bodova što zbrojeno s Zahtjevom za zaštitu prava iznosi 250 bodova. Vrijednost jednog boda sukladno Izmjeni tarife o nagradama i troškovima za rad odvjetnika NN 126/22 iznosi 1,99 € (prije konverzije 15,00 kn). 250 bodova iznosi 497,50 €. Na sve obavljane radnje, temeljem Tarifnog broja 42 važeće OT, odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost odnosno 25% PDV što iznosi daljnjih 124,38 €. Sveukupno je tužitelju priznat trošak ove parnice u iznosu od 621,88 € / 4.685,56 kn.
25. Tužitelj je oslobođen od plaćanja sudske pristojbe temeljem čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18).

 

U Zagrebu, 09. svibnja 2023.