Što je sporno u Izjavi o povjerljivosti koju za početak pregovora traži A1 Hrvatska?

Pregovarački odbor Poslodavca A1 Hrvatska d.o.o. od članova pregovaračkog odbora Sindikata traži da pod punom materijalnom odgovornosti (kazna u visini 7.963,37 EUR), kaznenom odgovornosti (kazna zatvora) i radno pravnom odgovornosti (otkaz ugovora o radu) traži potpisivanje Izjave o tajnosti kojom bi se članovi pregovaračkog odbora Sindikata obvezala da su slijedeći podaci poslovna tajna:

Hrvatski sindikat telekomunikacija uporno ponavlja da u pregovorima ne tražimo niti jedan podatak koji bi prema Zakonu bio poslovna tajna, a ne možemo prihvatiti da su sadržaj pregovora kolektivnog ugovora, odnosno visina plaće i ostalih primanja radnika A1 Hrvatska poslovna tajna. 

U pregovorima za Kolektivni ugovor niti jedan zakon ne propisuje obvezu sklapanja bilo kakvog Protokola o pregovaranju ili Izjave o tajnosti, već jedino obvezu pregovaranja u dobroj vjeri, što Poslodavac uporno opstruira.

Može li plaća biti proglašena poslovnom tajnom?

Visina plaće i ostalih primanja radnika ne mogu biti proglašena poslovnom tajnom iz čitavog niza razloga (plaća radnog mjesta treba biti objavljena u pravilniku o radu - čl. 26. i  90. Zakona o radu,  načelo jednake plaće za jednaki rad žena i muškaraca –čl.91. ZR,  Zakon o suzbijanju diskriminacije zabranjuje diskriminaciju  pored diskriminacije  po spolu i po  čitavom nizu drugih temelja kao što su npr. zdravstvno stanje, obiteljsko stanje, članstvo u sindikatu itd...) zbog svega navedenog plaća radnog mjesta mora biti objavljena u Pravilniku, a svaki radnik odnosno grupa radnika  mora moći usporediti svoju plaću s plaćom ostalih radnika ili grupa radnika koji rade isti posao ili posao jednake vrijednosti. Ovo se osim na osnovnu plaću odnosi i na bonuse kao i na sva druga davanja u novcu ili naravi koja Poslodavac isplaćuje radnicima za obavljeni rad.

Podatak o svojoj plaći radnik je slobodan podijeliti s kim god želi i ne može za to snositi nikakve štetne posljedice jednostavno zato jer to nije podatak koji ispunjava  kriterije za proglašenje poslovnom tajnom ni iz jednog od tri zakona koji regulira navedenu materiju. Priopćavanjem podatka o svojoj plaći ili drugim materijalnim primanjima kod poslodavca ne može radnik nanijeti nikakvu štetu poslodavčevim gospodarskim interesima, jer se ne radi o informaciji s tržišnom vrijednošću niti o rezultatima istraživačkog, konstrukcijskog rada ni ičem sličnom.

Isplatna lista konkretnog radnika također  nije poslovna  (niti profesionalna) tajna ponovo zato, jer ne sadrži proizvodne podatke niti  rezultate istraživačkog niti konstrukcijskog rada niti bi priopćavanje tih podataka moglo štetiti gospodarskm interesima poslodavca nego su  osobni podatci radnika  koje isplatna lista  sadrži kao što su  npr. broj uzdržavanih članova obitelji, kreditne obveze, stupanj tjelesnog oštećenja radnika i sl. zaštićeni temeljem čl. 29 Zakona o radu (zaštita privatnosti radnika) kao i temeljem Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka odnosno same Uredbe o zaštiti osobnih podataka i radnik je svoje osobne podatke ovlašten podijeliti s kim god želi.

Ideja da se poslovnom tajnom osim plaće smatraju i ostala primanja radnika je osobito neprihvatljiva jer bi po navedenoj definiciji radniku ugovor o radu mogao biti otkazan, jer je nekom (npr, bračnom partneru, članu obitelji, prijatelju i sl.) iznio podatak o tome u kojem iznosu mu je isplaćena božićnica ili koliko mu poslodavac plaća za naknadu prijevoza za dolazak na posao.

Što se prema Zakonu smatra poslovnom tajnom?

Pitanje poslovne tajne regulirano je Glavom VIII Zakona o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96) na način da  poslovnu tajnu predstavljaju podatci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

Nadalje Zakon kaže: „Općim aktom se ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podatci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Poslovnom tajnom ne mogu se odrediti podatci koji su od značenja za poslovno povezivanje pravnih osoba niti podatci koji se odnose na zaštićeno tehničko unapređenje, otkriće ili pronalazak“. (čl. 19.)

Zakonom o radu (čl. 159. st.2.) također je propisano da poslovnu tajnu predstavljaju podatci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti (NN 30/18) u čl. 3. st.1. točka 5. određuje kriterije prema kojima se utvrđuje koji je podatak poslovna tajna i propisuje sljedeće:

Poslovna tajna su informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

a) tajne su jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija

b) imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne

c) u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost

(2) Informacije iz stavka 1. točke 5. ovoga članka uključuju, među ostalim, znanje i iskustvo, poslovne informacije i tehnološke informacije.

(3) Informacije iz stavka 1. točke 5. ovoga članka imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost, primjerice, kada bi njihovo nezakonito pribavljanje, korištenje ili otkrivanje moglo naštetiti interesima osobe koja ih zakonito kontrolira jer se time narušavaju znanstveni i tehnički potencijal, poslovni ili financijski interesi, strateške pozicije ili sposobnost tržišnog natjecanja te osobe.

(4) Razumni koraci za očuvanje tajnosti informacija iz stavka 1. točke 5. ovoga članka mogu uključivati izradu internog akta o rukovanju poslovnom tajnom i krugu osoba te njihovim pravima i obvezama kod rukovanja poslovnom tajnom ili mjere fizičke ili virtualne zaštite pristupa i rukovanja poslovnom tajnom.

Uprava A1 Hrvatska poziva se na Pravilnik o poslovnoj i profesionalnoj tajni  Vipnet d.o.o. koji je Uprava Društva donijela 28.05. 2004. godine ističemo sljedeće:

Tvrdimo da se ovim Pravilnikom ne može definirati pojam poslovne tajne, jer je taj pojam definiran u čak tri pozitivna zakona nego da Poslodavac ovim pravilnikom može odrediti  način na koji radnik postupa kada se susretne s podatkom koji je potencijalno poslovna tajna. Navedeno proizlazi iz čl. 26. Zakona o zaštiti tajnosti podataka koji kaže: „Općim aktom pravne osobe pobliže se određuje način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne.“