HST Grupa HT
Rad od kuće - do kada?
Do kada ću moći raditi od kuće, jedno je od učestalijih pitanja zadnjih dana upućeno meni i mojim kolegama iz sindikata.
Točnost odgovora ovisi o odlukama poslodavca kod kojeg radimo (kod nas u Hrvatskom Telekomu još uvijek je na snazi Smartwork opcija), o vrsti posla kojeg obavljamo, o težini epidemiološke situacije u RH, itd, a uvelike ovisi i o internom dogovoru nas samih radnika sa svojim voditeljima.
U Hrvatskom Sindikatu Telekomunikacija prevladava mišljenje da rad od kuće dugoročno nije dobro rješenje koliko god se to nekome sviđalo, a osobito dok se to pitanje ne uredi novim Zakonom o radu ili Kolektivnim ugovorom.
Zalažemo se za sljedeća pravila:
- Rad od kuće je dobrovoljan, trebaju se složiti i poslodavac i zaposlenik, te ne zamjenjuje druge oblike rada u tvrtki
- Radno vrijeme treba biti jasno definirano kako bi se izbjegao vremenski neograničeni rad, te osiguralo usklađivanje radnog i privatnog vremena kao i pravo na nedostupnost u slobodno vrijeme
- Moraju biti definirane zdravstvene i sigurnosne odredbe rada od kuće
- Moraju se nadoknaditi troškovi rada od kuće u slučaju da poslodavac nalaže rad od kuće
Pripreme novog Zakona u radu su u tijeku, ali bojimo se da bi rad od kuće mogao biti reguliran tako da pogoduje samo jednoj strani, a to su poslodavci.
Iako se krenulo u izmjene Zakona o radu (vrlo aktivno sudjeluje i naša pravna služba u okviru radne grupe sindikalne središnjice Nezavisnih Hrvatskih Sindikata), za sada rad od kuće možemo jedino promatrati kroz odredbe članka 17. Zakona o radu, kojim se uređuju oblik i bitni sastojci ugovora o radu za obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada (kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca).
Što su prednosti, a što nedostaci rada od kuće?
Moramo priznati da velikom broju nas stambeni prostor nije prilagođen radu od kuće, čak niti kratkotrajnom, a kamoli dugotrajnijem, posebice takvom radu koji zahtijeva povećani stupanj koncentracije i pažnje kroz duži vremenski period tijekom radnog dana i fiksno radno vrijeme (npr. neadekvatan radni prostor, neprilagođeni tehnički /tehnološki uvjeti, obitelji s više predškolske i školske djece u manjim stambenim prostorima, obitelji s konfliktnim članovima, podstanarske sobe i sl. ).
S druge strane, ima mnogo faktora koji utječu na želju da i dalje radimo od kuće kao što su „trošenje“ mnogo slobodnog vremena na dolazak i odlazak s posla, neekonomičnost (financijska i praktična) dolaska na posao vlastitim vozilom, povećani rizik zaraze u vozilima javnog prijevoza, mogućnost odrađivanja posla u tzv. neradne sate i slično.
Ipak svi vi koji preferirate rad od kuće i dalje, nemojte zanemariti psihološku perspektivu rada od kuće, odnosno mentalno zdravlje ljudi. Naime, kao što to tvrde stručnjaci iz područja psihologije, radnicima koji rade od kuće obično nedostaje vremenska struktura, jasne granice između radnog i slobodnog vremena, tjelesna aktivnost i socijalni kontakti, uslijed čega rad od kuće može biti i često jest izuzetno zamoran. Pojačava se doživljaj socijalne izolacije, gubi se dnevna rutina što sve nepovoljno djeluje na psihičko zdravlje, a time i na radnu motivaciju i produktivnost.
U razgovoru s radnicima uviđamo da se početni optimizam rada od kuće kod velikog broja radnika pretvorio u psihički zamor i apatiju o čemu se sve više raspravlja.
Iz pozicije Glavnog Koordinatora Povjereništva radnika za zaštitu na radu u Hrvatskom Telekomu mogu konstatirati da do sada nisam primijetio želju našeg poslodavca da „trenira strogoću“ glede želja radnika za radom od kuće, ali i potrebu radnika za radom u prostoru poslodavca, naravno poštujući sve epidemiološke mjere.
Radi se zapravo o obostranom interesu i vjerujemo da će tako i ostati!
Darko Šutić, ing.
glavni koordinator povjerenika zaštite na radu