Kolektivnim ugovorom HT d.d. je između sindikata i poslodavca dogovoreno:
„Ako Poslodavac donese odluku o skraćenom radnom vremenu na dane prije vjerskih i državnih blagdana, Poslodavac će radnicima koji zbog prirode svog posla ne mogu u to vrijeme raditi skraćeno, omogućiti skraćeno radno vrijeme na drugi dan najkasnije u roku od 3 (tri) mjeseca prema dogovoru Poslodavca i radnika.“
Javila nam se radnica, koja radi na pola radnog vremena, s upitom ima li ona pravo raditi skraćeno neki drugi dan, jer nije radila skraćeno pred blagdan, a voditelj joj je rekao da nema pravo, jer je njezino radno vrijeme završilo prije 13.00 sati do kada se radilo pred blagdan.
Obzirom da ovo specifično pitanje nije eksplicitno regulirano Kolektivnim ugovorom, Poslodavac i predstavnica sindikata su protumačili da je prilikom pregovora za kolektivni ugovor bila intencija da svi radnici imaju pravo na jednak efektivni broj radnih sati, pa u skladu s tim tumačenjem radnici koji rade na pola radnog vremena imaju pravo na razmjerno umanjenje trajanja radnog dana kada poslodavac donese odluku o skraćenom radnom vremenu pred blagdan.
Međutim, pojavilo se i pitanje ima li radnica pravo koristiti i slobodne sate koji joj nisu bili omogućene u prethodnim godinama, pa je pravna služba HST-a dala slijedeće tumačenje:
Zakonom o radu je propisano da se radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo mora u roku od 15 dana od saznanja da mu je to pravo povrijeđeno obratiti poslodavcu sa zahtjevom da mu to pravo prizna i nakon toga pokrenuti sudski spor. Ako radnik u roku od 15 dana nije zatražio od poslodavca svoje pravo gubi mogućnost zahtijevati sudsku zaštitu.
Ako je radniku uskraćena novčana isplata na koju ima pravo, npr. kada nije isplaćeno povećanje za prekovremeni ili noćni rad, regres, naknada prijevoza i sl. U tom slučaju pravo na pokretanje sudskog postupka zastarijeva u roku od 5 godina.