HST - ICT
Uprava Transcom WorldWide diskriminira radnike na bolovanju
Nakon saznanja da menadžment Transcom WorldWide radnike, koji su opravdano odsutni s posla zbog bolovanja, penalizira uskratom dijela plaće - bonusa koji se isplaćuje kao dodatak na plaću temeljem učinka, Hrvatski sindikat telekomunikacija je Upravi uputio poziv da odmah prestane s ovakvom praksom, a u najkraćem roku radnicima isplati cjelokupno dosadašnje dugovanje.
Ukoliko Uprava Transcom WorldWide odmah ne prestane s ovakvom nepoštenom praksom i radnicima ne isplati neopravdano uskraćeni dio plaće, Hrvatski sindikat telekomunikacija će za svoje članove pokrenuti sudski spor za naplatu potraživanja, a protiv Uprave kaznenu prijavu za neisplatu plaće i diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja radnika.
Prema Zakonu o radu plaća se sastoji od osnovne odnosno ugovorene plaće, koja ne može biti manja od minimalno propisane plaće u Republici Hrvatskoj koja iznosi 700 eura bruto za puno radno vrijeme, te obveznih dodataka propisanih Zakonom o radu za rad pod određenim uvjetima (npr. prekovremeni, noćni, rad nedjeljom, blagdanom i sl...), a obuhvaća i dodatke za radnu uspješnost koji se isplaćuju mjesečno zajedno s plaćom (čl. 90. st.3. i 4. Zakona o radu).
Poslodavac Transcom WorldWide d.o.o. dio plaće isplaćuje kao osnovnu plaću koja je ugovorena u fiksnom mjesečnom iznosu, a dio plaće koji ovisi o radnoj uspješnosti temeljem kriterija iz tzv. target lettera, kao promjenljivi dio plaće čija isplata odnosno njena visina ovisi o ostvarenju ciljeva zadanih tzv. target letterom za određeni mjesec.
Prema čl. 90. st.1. Zakona o radu plaća je primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu. Međutim, poslodavac Transcom WorldWide d.o.o., neosnovano vrši penalizaciju, odnosno ne isplaćuje promjenljivi dio plaće za radnu uspješnost za mjesec u kojem je radnik bio opravdano odsutan s rada, neovisno o tome što je radnik u ostatku mjeseca ispunio sve ciljeve zadane tzv. target letterom čime je stekao pravo na isplatu dijela plaće za radnu uspješnost.
Navedeno ne samo da predstavlja neosnovano uskraćivanje isplate dijela plaće nego u slučaju kad do neisplate dolazi zbog bolovanja radnika predstavlja izravnu diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja (čl.2. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN85/08,112/12).
Nadamo se da je strani menadžment upoznat da su neisplata plaća i diskriminacija u Republici Hrvatskoj kazneno djelo.