Poslodavac traži od radnika da dođu na posao u kontakt centar 15 minuta ranije kako bi se pripremili za rad, odnosno da prije ili poslije radnog vremena pročitaju upute za rad, izmjene u uputama i slično.
Tumačenje:
Radnik nema obvezu dolaziti na posao prije početka radnog vremena, a niti to Poslodavac ima od njega pravo tražiti.
Dakle, eventualna priprema za rad (uključivanje PC-a, spajanje u sustav, čitanje uputa o promjenama u načinu rada i sl. ) ulazi u radno vrijeme.
Radno vrijeme počinje kad radnik započne pripremne radnje potrebne za obavljanje posla, a ne kad radnik primi prvi poziv korisnika.
Ako radniku radno vrijeme počinje u 8:00 sati, radnik u 8.00 sati mora biti na svom radnom mjestu i započeti radnje potrebne za primanje poziva, uključivanje računala, otvaranje aplikacija i preuzimanje poziva. Prvi poziv prima kad mu to sustav "dozvoli", što ne mora nužno biti u 8:00 sati.
Ako poslodavac procjenjuje da radniku treba 15 minuta za pripremne radnje, ili npr.treba vrijeme za pisanje izvještaja o obavljenom radu, tada u rasporedu radnog vremena radnika od ukupno 40 sati tjedno mora predvidjeti vrijeme za te radnje za koje zna da postoje.
Eventualne pisane upute poslodavca o načinu rada, e- mailove kojima se radnike informira o novostima u načinu rada i slično, radnik nije dužan čitati ni proučavati prije ili poslije radnog vremena nego isključivo za vrijeme radnog vremena.
Neovisno o tome što poslodavac radi 24 sata 7 dana u tjednu, radno vrijeme koje je radnik stavio na raspolaganje je 40 sati tjedno, te poslodavac mora voditi računa o pauzama, dnevnom, tjednom i godišnjem odmoru, kao i dodatnim pauzama za rasterećenje radnika koji više od četiri sata rade s računalom (dodatnih 5 minuta svakih sat vremena).
Zakon o radu ne dozvoljava "skupljanje sati viška" nego se vrijeme dulje od propisanog radnog vremena smatra prekovremenim radom, koji poslodavac mora platiti.