Radni odnos je ugovorni odnos pa ni jedna ugovorna strana (ni poslodavac ni radnik) ne mogu ugovor jednostrano mijenjati. Kako za sklapanje ugovora o radu tako i za njegovu izmjenu potrebna je suglasnost volja obiju ugovornih strana.
Savjet: Ne potpisujte izmjene ugovora o radu ukoliko se niste prethodno posavjetovali sa sindikatom ili odvjetnikom.
Tijekom radnog odnosa poslodavci često žele izmijeniti ugovor o radu na način da promijene vrstu posla koju radnik obavlja, promijene mjesto rada ili plaću. Budući da ugovor ne može jednostrano promijeniti, poslodavac tada nudi izmjene ugovora o radu radniku.
Radnik predložene izmjene može i ne mora prihvatiti.
Ako su se poslodavac i radnik sporazumjeli o tome da se neki elementi radnog odnosa izmijene to se može učiniti na način da se potpiše novi ugovor ili da se sklopi dodatak (aneks) postojećem ugovoru.
Potpisivanjem novog ugovora stari ugovor o radu prestaje vrijediti i u potpunosti ga zamjenjuje novi ugovor o radu.
Potpisivanjem aneksa mijenja se jedan ili više sastojaka ugovora ( npr. plaća, radno mjesto, poslovi, i sl.), ali sam ugovor uz izmjene sadržane u aneksu vrijedi i dalje.
Aneksom se ugovor može izmijeniti na određeni rok (da će radnik privremeno npr. iduća tri mjeseca obavljati svoje poslove na drugoj lokaciji) ili trajno (npr. da radnik prestaje obavljati dosadašnje poslove i određenog datuma trajno preuzima poslove drugog radnog mjesta).
Aneks ugovora o radu traje na rok koji je sklopljen i Poslodavac ga ne može jednostrano otkazati.
Ako poslodavac radniku zaposlenom na neodređeno vrijeme ponudi izmijenjeni ugovor o radu radnik takav ugovor nije dužan potpisati.
Dakle, kad poslodavac radniku ponudi ugovor o radu s izmjenama s kojima radnik nije zadovoljan radnik ne potpisuje izmijenjeni ugovor nego nastavlja raditi prema ugovoru po kojem je radio i do tada. U radnikovom pravnom položaju se ništa ne mijenja. Radni odnos se nastavlja prema pravima i obvezama iz postojećeg ugovoru o radu koji i dalje obvezuje i poslodavca i radnika. Radnik nastavlja raditi iste poslove, na istom mjestu rada i za istu plaću.
Ugovor o radu koji je sklopljen na neodređeno vrijeme traje dok ga jedna od ugovornih strana ne otkaže pri čemu poslodavac mora imati zakonom opravdani razlog za otkaz.
Radnikov pravni položaj se mijenja tek ako poslodavac radniku uruči otkaz postojećeg ugovora o radu i istodobno predloži sklapanje ugovora o radu s izmijenjenim uvjetima (npr. novo radno mjesto, nova plaća, novo mjesto rada i sl.).
Međutim i u slučaju kad poslodavac želi otkazati ugovor o radu i istodobno radniku ponuditi izmijenjeni ugovor o radu poslodavac mora imati opravdani, zakonom predviđeni razlog za otkaz i provesti zakonom propisanu proceduru otkazivanja ugovora o radu uz savjetovanje s radničkim vijećem
U praksi će do otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora najčešće doći kad su ispunjeni uvjeti za poslovno uvjetovani otkaz, a znatno rjeđe za osobno uvjetovani otkaz.
Do otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora radniku kojem se otkazuje zbog skrivljenog ponašanja dolazi vrlo rijetko, jer poslodavac nema interes u radnom odnosu zadržati radnika koji krši obveze.
Najčešći primjer otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora je slučaj kad poslodavac mijenja organizaciju rada na način da ukida radna mjesta, ili smanjuje broj izvršitelja, jer je prestala potreba za obavljanjem poslova na tim radnim mjestima. Dakle, radno mjesto je ukinuto i više ne postoje poslovi koje je radnik do sad obavljao ili se smanjuje broj izvršitelja na određenim pozicijama. Poslodavac radniku nudi ugovor o radu za drugo radno mjesto što radnik sporazumno ne prihvaća. Tada poslodavac pokreće postupak otkazivanja ugovora s ponudom izmijenjenog ugovora. U procesu otkazivanja s ponudom novog ugovora poslodavac se mora savjetovati s Radničkim vijećem uz odgovarajuću zakonom propisanu proceduru .
Istovremeno s otkazom radniku se dostavlja ugovor o radu s izmijenjenim uvjetima o čijem prihvaćanju se radnik mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, ali koji ne smije biti kraći od osam dana. Ukoliko želi ostati u radnom odnosu, radnik mora potpisati izmijenjeni ugovor, ali zadržava pravo pokrenuti sudski postupak u kojem će pokušati osporiti zakonitost otkaza.
Neopravdani razlozi za otkaz ugovora o radu
Dakle, želja poslodavca da „premjesti“ radnika s jednog radnog mjesta na drugo ili s jednog mjesta rada na drugo nije opravdani razlog za otkaz pa tako ni za otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, ako se poslovi za koje radnik ima ugovor o radu i dalje obavljaju.
Vrlo često se događa da poslodavac samo formalno izmijeni pravilnik o organizaciji na način da izmijeni nazive radnih mjesta pa se poslovi nastavljaju i dalje obavljati ali pod promijenjenim nazivima. Takav otkaz nije pravno valjan, jer je uvjet za zakoniti otkaz prestanak potrebe za obavljanjem konkretnog posla, neovisno o tome kako je poslodavac nazvao radno mjesto.
Uloga Radničkog vijeća u proceduri otkazivanja ugovora o radu
Radničko vijeće ima važnu ulogu u zaštiti radnika u procesu otkazivanja ugovora o radu. Kod otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora poslodavac je dužan provesti Zakonom o radu predviđeni postupak koji uključuje savjetovanje s radničkim vijećem.
Postupak uključuje dobivanje suglasnosti radničkog vijeća ako se radi o:
- članu radničkog vijeća i kandidatu za člana radničkog vijeća koji nije izabran, u razdoblju od tri mjeseca nakon utvrđenih konačnih rezultata izbora
- radniku kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnosti ili do smanjenja radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno otkazu radniku osobi s invaliditetom
- radniku s navršenih šezdeset godina odnosno starijem od šezdeset godina
- predstavniku radnika u organu poslodavca (članu nadzornog odbora)
Nakon savjetovanja s Radničkim vijećem ili dobivanja suglasnosti kad je to potrebno poslodavac će radniku uručiti otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora.
Radnik tada ima mogućnost odabrati želi li se zadržati u radnom odnosu pod uvjetima iz izmijenjenog ugovora o radu ili okončati radni odnos. Svoju odluku radnik treba priopćiti poslodavcu u roku koji mu je poslodavac odredio, ali koji ne može biti kraći od osam dana.
Ako radnik želi nastaviti radni odnos potpisati će izmijenjeni ugovor o radu i početi raditi pod izmijenjenim uvjetima (najčešće je to drugo radno mjesto s manjom plaćom ili drugo mjesto rada). Bez obzira što je potpisao izmijenjeni ugovor, radnik ima pravo pokrenuti sudski postupak u kojem traži da sud utvrdi da je odluka poslodavca o otkazu bila nedozvoljena. U sudskom postupku teret dokaza je na poslodavcu i poslodavac mora dokazati da je imao zakonom predviđeni razlog za otkaz (poslovno ili osobno uvjetovani otkaz ili mnogo rjeđe skrivljeno ponašanje radnika).
Ako radnik ne želi raditi pod izmijenjenim uvjetima odbiti će potpisati izmijenjeni ugovor čime će nastupiti posljedice otkaza. To znači da će početi teći otkazni rok nakon čijeg završetka prestaje radni odnos. Radnik ima pravo na otpremninu pod uvjetima i u visini kako je to određeno Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, ovisno o tome koji od ovih izvora prava povoljnije utvrđuje pravo na otpremninu. Radnik također kod ovakvog otkaza ima pravo na naknadu za nezaposlene na Zavodu za zapošljavanje pod uvjetima određenima propisima koji ta prava reguliraju, osim ako se radi o otkazu zbog skrivljenog ponašanja radnika.
U slučaju kad nije prihvatio izmijenjeni ugovor pa je došlo do prestanka radnog odnosa, ali također i u slučaju kad je prihvatio izmijenjeni ugovor i tako ostao u radnom odnosu, ali pod drugim uvjetima, radnik ima pravo u sudskom postupku osporavati opravdanost otkaza. Teret dokaza je na poslodavcu. Poslodavac mora sudu dokazati da je postojao opravdani razlog za otkaz (poslovni, osobni ili skrivljeno ponašanje radnika).
Ukoliko poslodavac ne uspije dokazati opravdanost otkaza sud će uvrditi da je otkaz bio nedopušten i da otkazani ugovor o radu zapravo i dalje vrijedi i obvezuje ga.
U tom slučaju radnik se ima pravo vratiti na poslove odnosno mjesto rada na kojima je radio prije otkaza odnosno izmjene ugovora.
Radnik kojem je radni odnos prestao nezakonitim otkazom, jer nije prihvatio izmijenjeni ugovor i koji nije radio kod drugog poslodavca za vrijeme trajanja sudskog spora imao bi pravo na isplatu pune plaće uvećane za iznos kamata za taj period, ali umanjene za iznos otpremnine koju je dobio. Također bi imao pravo na priznavanje staža za cijeli taj period kao da je radio.
Radnik koji je prihvatio izmijenjeni ugovor i prema njemu dobivao manju plaću imati će pravo zahtijevati od poslodavca isplatu razlike plaće za cijeli period trajanja sudskog spora uvećanu za iznos kamata.
Sve sudske sporove u kojima je Hrvatski sindikat telekomunikacija zastupao svoje članove i dobio sudski spor zbog nedopuštenog otkaza radniku temeljili su se na nezakonitoj proceduri savjetovanja s radničkim vijećem.
Članovi radničkih vijeća s liste HST, kao i sindikalni povjerenici HST-a u funkciji radničkog vijeće su jako dobro educirani kako zaštititi prava radnika.