Otkazni rok

Otkazni rok je razdoblje radnog odnosa koje započinje onog dana kad poslodavac radniku dostavi odluku o redovitom otkazu ugovora o radu i traje do zadnjeg dana otkaznog roka kojim danom prestaje i sam radni odnos.

1. TRAJANJE OTKAZNOG ROKA

Trajanje otkaznog roka je različito i ovisi o duljini radnog odnosa kod poslodavca koji otkazuje ugovor o radu.

Zakon o radu ( čl. 122.) propisuje  da je najmanje trajanje otkaznog roka ovisno o dužini neprekidnog radnog staža kod istog poslodavca:

- dva tjedna za manje od jedne godine staža

- mjesec dana, za navršenu jednu (1) godinu staža

- mjesec dana i dva tjedna, za navršene dvije (2) godine staža

- dva mjeseca, za navršenih pet (5) godina staža

- dva mjeseca i dva tjedna, za navršenih deset (10) godina

- tri mjeseca, za navršenih dvadeset (20) godina staža

Otkazni rok se radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života.

Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje sedam dana (čl. 53. Zakona o radu).

Zakon o radu određuje najmanje trajanje otkaznog roka, ali se kolektivnim ugovorom, pravilnikom  ili ugovorom o radu može  odrediti i dulje trajanje otkaznog roka.

Također je člankom 12. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20) određeno da se najmanje trajanje otkaznog roka propisano Zakonom o radu  za osobu s invaliditetom dodatno uvećava za mjesec dana, osim ako je otkaz skrivila ta osoba.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice  otkaznih rokova propisanih člankom 122. Zakona o radu.

Bitno je naglasiti da se za izračun trajanja otkaznog roka uzima u obzir samo neprekidno, a ne i ukupno trajanje radnog odnosa kod poslodavca koji ugovor otkazuje.

To  znači sljedeće:

Radniku koji je prvo radio kao radnik ustupljen od agencije za privremeno zapošljavanje, a tek potom  kao radnik zaposlen temeljem ugovora o radu nastavio bez prekida raditi  kod istog poslodavca, otkazni rok će se računati samo od dana sklapanja ugovora o radu s poslodavcem. Vrijeme u kojem je radnik radio temeljem ugovora o radu s agencijom ne ubraja se u vrijeme temeljem kojeg se računa trajanje otkaznog roka jer u tom periodu iako je radnik radio kod poslodavca on kod njega nije bio u radnom odnosu.

U situaciji kad je radnik radio kod poslodavca temeljem više ugovora o radu bitno je da su ti ugovori bili uzastopni na način da između njih nije bilo ni jednog (kalendarskog) dana prekida. U suprotnom, trajanje radnog odnosa računati će se od prvog ugovora nakon kojeg nije bilo prekida staža.

U konkretnom slučaju radnica je kod poslodavca sklopila prvi ugovor o radu na određeno vrijeme od 01. 07. do 31. 12. 2017. Drugi ugovor o radu kod istog poslodavca sklopila je ponovo na određeno vrijeme od 02. 01. do 30.06. 2018., a treći ugovor, ovaj puta na neodređeno vrijeme od 01.07.2018. Trajanje otkaznog roka će se računati od 02.01.2018. na dalje. Period od 01.07. do 31.12. 2017., iako je staž ostvaren kod istog poslodavca neće se uzeti u obzir jer je radni odnos bio prekinut na jedan dan (01.01.2018).

2. PRAVA I OBVEZE RADNIKA ZA VRIJEME OTKAZNOG ROKA

Za vrijeme otkaznog roka radnik zadržava sva prava, ali i obveze iz radnog odnosa.

To znači da je radnik dužan raditi do zadnjeg dana otkaznog roka, osim ako ga poslodavac oslobodi obveze rada u kojem slučaju mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radnik radio do isteka otkaznog roka. Zakon o radu nije propisao pisanu formu u slučaju kad poslodavac oslobađa radnika obveze rada za vrijeme trajanja otkaznog roka. Međutim, savjetujemo radnicima da ako poslodavac to nije u odluci o otkazu  naveo, zbog svoje pravne sigurnosti svakako zatraže pisanu potvrdu da su za vrijeme otkaznog roka oslobođeni rada.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo izostati s rada četiri sata tjedno  radi traženja novog zaposlenja.

Poslodavac ne može  jednostrano skraćivati trajanje otkaznog roka, ali se poslodavac i radnik mogu dogovoriti da radni odnos prestane prije isteka otkaznog roka uz obvezu poslodavca da radniku isplati sva materijalna prava na koja bi imao pravo da radi do isteka otkaznog roka.

Budući da je otkazni rok radnikovo pravo, radnik bi se tog prava mogao i odreći u cjelosti ili djelomično. Međutim, u tom slučaju radnik se odriče i plaće i svih ostalih prava iz cijelog ili dijela otkaznog roka.

Razlika je dakle, što  u slučaju dogovora o prestanku radnog odnosa prije isteka otkaznog roka radnik zadržava sva prava iz otkaznog roka osim mirovinskog staža koji bi ostvario da koristi otkazni rok do kraja dok se u slučaju odricanja od prava na otkazni rok radnik odriče  svih prava iz otkaznog roka ili dijela otkaznog roka.

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog. Zakon ne određuje što je to osobito važan razlog. Sudska praksa je zauzela stav da zasnivanje radnog odnosa kod drugog poslodavca nije osobito važan razlog zbog kojeg radnik ne bi trebao odraditi puni otkazni rok nego da je to npr. preseljenje u drugi grad ili državu radi nekog važnpg razloga kao što je npr. doškolovanje, liječenje, spajanje obitelji i sl.

Da bi se izbjegli nesporazumi oko datuma prestanka radnog odnosa u slučajevima kad inicijativa za prestanak potječe od radnika preporučujemo da radnik pokuša s poslodavcem sklopiti sporazum o prestanku ugovora o radu kojim bi se utvrdio obostrano prihvatljiv datum, a tek ako to ne uspije da onda radnik poslodavcu dostavi svoju jednostranu odluku o otkazu u kojoj treba navesti i duljinu otkaznog roka.

3. TIJEK OTKAZNOG ROKA

Otkazni rok ne teče:

-        za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu

-        za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti
-        za vrijeme vršenja dužnosti i prava državljana u obrani

U navedenim situacijama otkazni rok miruje i nastavlja teći nakon što prestanu nabrojane okolnosti, a radni odnos se produljuje za toliko vremena koliko je otkazni rok mirovao.

U  konkretnim primjerima to bi značilo sljedeće:

Radniku je u rujnu 2018. uručen otkaz ugovora o radu s otkaznim rokom od 3 mjeseca. U studenom 2018., nakon što su istekla dva mjeseca i jedan tjedan otkaznog roka radnik doživi nesreću na radu zbog koje je na dugotrajnom bolovanju. Budući da se radi o privremenoj nesposobnosti za rad zbog liječenja ili oporavka od ozljede na radu, otkazni rok ne teče. Kad se radnik oporavi i vrati na rad  nakon 11 mjeseci, u listopadu 2019. otkazni rok ponovo počinje teći i radni odnos prestaje u studenom 2019. kad isteknu preostala tri tjedna otkaznog roka. U opisanom primjeru radni odnos je prestao nakon 14 mjeseci od uručenja odluke o otkazu.

Radnici je u lipnju 2019. uručen otkaz s otkaznim rokom od  dva mjeseca i dva tjedna. Nakon  dva mjeseca otkaznog roka radnica obavijesti poslodavca o trudnoći. Otkazni rok prestaje teći, a nastaviti će se nakon što radnica nakon poroda u travnju 2020. iskoristi rodiljni i roditeljski dopust u ukupnom trajanju od 12 mjeseci.  U travnju 2021. radnica će se vratiti na rad i radni odnos će trajati još dva tjedna dok ne istekne ostatak otkaznog roka. U opisanom primjeru radni odnos je prestao nakon više od 22 mjeseca od uručenja odluke o otkazu.

Zakon o radu također propisuje da otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad    (bolovanja). Međutim, neovisno o tome što otkazni rok ne teče za vrijeme bolovanja, radni odnos će prestati najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

Dakle, za vrijeme svakog bolovanja (osim ako je poslodavac oslobodio radnika obveze rada) otkazni rok ne teče. Međutim, ako se radi o tzv. „običnom“ bolovanju radni odnos će završiti nakon šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu neovisno je li otkazni rok istekao ili ne i je li bolovanje završilo.

Kod bolovanja radi  liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti radni odnos neće prestati dok radnik ne iskoristi cijeli otkazni rok, neovisno o tome koliko dugo bolovanje trajalo.

U  konkretnim primjerima to bi značilo sljedeće:

Odluka o otkazu radniku je uručena 01. 04.2019. i tog je dana počeo teći otkazni rok od tri mjeseca te je radni odnos trebao prestati 30.06. 2019. Međutim, radnik se nakon dva tjedna otkaznog roka razbolio i bio na bolovanju od 15. 04. do 31.05. 2019. te otkazni rok u tom periodu nije tekao. Ostatak otkaznog roka u trajanju od dva mjeseca i dva tjedna  je ponovo počeo teći 01. 06. 2019. te je radni odnos prestao 15.08. 2019., četiri mjeseca i dva tjedna nakon uručenja odluke o otkazu budući da je bolovanje trajalo 45dana.

Drugi radnik je također 01. 04. 2019. zaprimio odluku o otkazu s otkaznim rokom od tri mjeseca te mu  je također radni odnos trebao prestati 30.06. 2019.  Ovaj radnik se razbolio nakon mjesec dana otkaznog roka i dana 01.05. 2019. započeo bolovanje. Bolovanje je bilo dugotrajno i bez obzira na činjenicu da je  radnik  dana 30.09. 2019. još uvijek bio na bolovanju i da su mu preostala još dva mjeseca neiskorištenog otkaznog roka, radni odnos je prestao jer je prošlo šest mjeseci od uručenja odluke o otkazu.

Otkazni rok teče:

-        za vrijeme godišnjeg odmora
-        plaćenog dopusta
-        razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada
-        Zakon o radu predviđa mogućnost da se  kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu propiše ili ugovori da i slučaju godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada otkazni rok ne teče

Dakle, ukoliko posebnim izvorom prava (kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu) nije tako ugovoreno ili propisano, godišnji odmor, plaćeni dopust ili bolovanje radnika kojeg je poslodavac oslobodio obveze rada za vrijeme otkaznog roka neće zaustaviti tijek otkaznog roka pa neće ni produljiti trajanje radnog odnosa.

Stoga radnicima koji su za vrijeme otkaznog roka oslobođeni obveze rada nije financijski isplativo otvarati bolovanje jer za vrijeme bolovanja  dobivaju naknadu koja je financijski nepovoljnija od  plaće, a otvaranje bolovanja u ovom slučaju  neće zaustaviti tijek otkaznog roka odnosno odgoditi prestanak radnog odnosa jer u navedenoj situaciji otkazni rok teče istovremeno s bolovanjem.

Posebno je pitanje hoće li nadležni liječnik uopće otvoriti bolovanje radniku koji nema obvezu raditi, ali to je pitanje na koje odgovore mogu dati propisi o zdravstvenom osiguranju, a ne propisi koji reguliraju prava iz radnog odnosa.

Također nema zapreke da poslodavac radniku kojeg je oslobodio obveze rada odredi korištenje godišnjeg odmora za vrijeme otkaznog roka.

4. NE POSTOJANJE PRAVA NA OTKAZNI ROK

Zakon o radu ( u čl. 115.) veže pravo na otkazni rok isklučivo uz redoviti otkaz ugovora o radu na način da propisuje pravo na propisani ili ugovoreni otkazni rok kad poslodavac ima tim istim člankom navedeni opravdani razlog  za otkaz (redoviti otkaz).

Dakle, pravo na otkazni rok vezano je isključivo uz redoviti otkaz ugovora o radu koji može biti poslovno ili osobno uvjetovan, a u slučaju  redovitog otkaza zbog  skrivljenog ponašanja radnik ima pravo na otkazni rok u polovoni trajanja.

U slučaju izvanrednog otkaza (dakle, kad ugovor o radu prestaje  zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice kad uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka nastavak radnog odnosa nije moguć) ne postoji pravo na otkazni rok jer Zakon o radu u čl. 116. st. 1.izrijekom isključuje pravo na otkazni rok kod izvanrednog otkaza.

Budući da kod sporazumnog prestanka ugovora o radu radni odnos prestaje onog dana koji  poslodavac i radnik sporazumno utvrde te da je u ovom slučaju odluka o prestanku radnog odnosa zajednička, a ne jednostrana (nema otkaza ugovora o radu), nema ni otkaznog roka.