Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja ili posvojitelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života, iznimno i duže ako postoji potreba. Također to pravo može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena tzv. rad u skraćenom radnom vremenu te nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene 8. godine djetetova života. Poslodavac ne može uskratiti zaposleniku korištenje prava na skraćeno radno vrijeme.
Odlučivanje o priznavanju predmetnog prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju zasniva se na stručno-medicinskom vještačenju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, u okviru kojeg se vještači o postojanju težih smetnji u razvoju kod djeteta, te priznavanje prava u ovisnosti o navedenom vještačenju može biti dano i na određeni vremenski rok (6 mjeseci, 12 mjeseci i slično).
Težinu tjelesnog ili mentalnog oštećenja utvrđuje nadležno liječničko povjerenstvo nadležne ustrojbene jedinice HZZO koje donosi nalaz, mišljenje i ocjenu na osnovi podnesenoga pisanog zahtjeva roditelja te se izdaje rješenje u prvostupanjskom upravnom postupku.
Pravo na skraćeno radno vrijeme može koristiti samo jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja ili posvojitelja. Ovo pravo ne može se koristiti za slučaj da jedan od roditelja djeteta već koristi to pravo za drugo dijete. Ne može se koristiti ni ukoliko jedan od roditelja ima priznat status roditelja njegovatelja.
Zaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ima pravo na novčanu naknadu. Ako koristi pravo rada u skraćenom radnom vremenu, ostvaruje pravo na naknadu u visini svote isplaćene plaće za rad u polovini radnog vremena, smanjene za obračunane i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez, a to znači neto plaću, što je povoljnije za zaposlenog roditelja od ranijeg načina utvrđivanja prava.
Poslodavac je dužan pri isplati plaće izdati ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći zaposlenom roditelju. Potvrdu je poslodavac dužan dostaviti nadležnoj jedinici HZZO-a u sjedištu svoga poslovanja. To treba da čini svakog mjeseca u roku od dva dana od dana isplate plaće odnosno najkasnije do 20-og u mjesecu u slučaju kada plaća nije isplaćena.
Zaposleni roditelj kojem poslodavac ne izda ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, ima pravo na novčanu naknadu za taj mjesec u iznosu od 50% proračunske osnovice. HZZO će korisniku isplatiti razliku između pripadajućeg iznosa za isplatu iskazanu na ispravi poslodavca u roku od 15 dana od dana dostave ovjerene isprave. Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice.
Ako zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu koristi godišnji odmor ili bolovanje pripada mu isti iznos naknade plaće kao i u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem je koristio godišnji odmor ili bolovanje. Osigurana osoba koja ostvaruje pravo na cjelodnevni ili dnevni smještaj uz dijete za vrijeme njegovog bolničkog liječenja može ostvariti pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja zbog njege djeteta.
Radnicima Hrvatskog Telekoma koji imaju djecu s poteškoćama u razvoju, a temeljem članka 39. Kolektivnog ugovora pripada uvećani dar za dijete jednokratni bruto iznos od 3.000,00 kn/398,17 eura neovisno o starosti djeteta.
Dijete s poteškoćama u razvoju ili težim stupnjem oštećenja zdravlja ima pravo na uvećani dječji doplatak, koji se ostvaruje nakon završetka postupka vještačenja medicinske dokumentacije pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
prijevom nadležnoj jedinici HZMO prema mjestu stanovanja, besplatno u poštanskim uredima ili e-zahtjevom online.
Za dijete s težim ili teškim invaliditetom pravo na doplatak za djecu ostvaruje se neovisno o visini prihoda koji kućanstvo korisnika ostvaruje, a svota doplatka za djecu određuje se u visini od 25% od proračunske osnovice - 831.50 kn.
Dijete za koje roditelj koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta s težim smetnjama u razvoju po posebnim propisima, može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu ako ispunjava uvjete propisane sukladno čl. 60. Zakona o socijalnoj skrbi doplatak za pomoć i njegu.
Visina doplatka za pomoć i njegu iznosi:
Pravo na doplatak za pomoć i njegu ostvaruje se prijavom nadležnoj jedinici Centra za socijalnu skrb prema mjestu stanovanja.
Radnik čije dijete ima poteškoće u razvoju ili teži stupanj oštećenja zdravlja ostvaruje pravo na uvećani osobni odbitak odnosno dodatnu poreznu olakšicu, koju ostvaruje ažuriranjem porezne kartice u nadležnoj jedinici Porezne uprave ili putem sustava e-porezna.
Poslodavac nije nadležan za utvrđivanje prava koja nisu definirana internim aktima ili kolektivnim ugovorom, a za ostvarivanje prava iz Kolektivnog ugovora potrebno je dostaviti rješenje HZMO, HZZO ili CZSS nakon završetka postupka vještačenja medicinske dokumentacije pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom