Sudska praksa
Mora li radnik raditi „ i sve druge poslove "
Često se postavlja pitanje može li Poslodavac radniku naložiti posao koji nije onaj za koji je radnik sklopio ugovor o radu, odnosno ono što standardno radi, neovisno o tome je li taj rad u opisu poslova više ili manje rangiranog i sistematiziranog radnog mjesta.
Odvjetnički ured koji zastupa HST-Hrvatski sindikat telekomunikacija je u ime člana sindikata tužio Hrvatski telekom, te je radnik dobio pravomoćnu presudu da takvo postupanje nije dopušteno.
Sud je obrazložio slijedeće: „ Sukladno odredbi čl.8. st1. Zakonom o radu radni odnos se zasniva ugovorom o radu. To je ugovorni odnos koji se zasniva dvostrano obveznim ugovorom kao rezultatom suglasnosti volja ugovornih strana (poslodavca i radnika) o bitnim sastojcima ugovora propisanim odredbama čl.13.st.1. toč.1-9 ZR-a. Ugovor o radu mora sadržavati, među ostalim bitnim uglavcima i uglavak o mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima, kao uglavak o nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova. Prema odredbi čl.5st2.ZR-a poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika.
Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je odredbom čl.3. Ugovor o radu sklopljenog među strankama izričito ugovoreno da radnik sklapa ugovor o radu za obavljanje poslova radnog mjesta xxxxx u radnoj jedinici xxxx koji su poslovi sadržajno različiti od poslova„ koji su naloženi radniku.
Kada vam nadređeni, pozivajući se na odrednicu ugovora o radu, da „pored prethodno navedenih poslova za slučaj potrebe trebate obavljati i druge poslove u skladu s naravi i vrstom posla za koji je zasnovan radni odnos.“ – onda to ne znači npr. da prodavač u dućanu treba obavljati poslove voditelja smjene ili voditelja dućana, kao što ne znači da voditelj projekta treba obavljati administrativne poslove administratora u 2.platnom razredu.
Za takvu potrebu poslodavac mora imati suglasnost volje obje strane.
Ugovor o radu je dvostrani ugovorni odnos, ali radnik je slabija strana, jer je ekonomski zavisan od Poslodavca i vjerojatnost je da će biti prisiljen „dobrovoljno“ pristati na zahtjeve poslodavca. Upravo zato postoji Zakon o radu koji posebno štiti radnika i radnik ima pravo uložiti Zahtjev za zaštitu prava.
Poslodavac niti jednu odluku koja ima utjecaj na položaj radnika ne može donijeti bez savjetovanja s radničkim vijeće, kako bi radničko vijeće dalo primjedbe i prijedloge, te pazilo na poštivanje Zakona o radu, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora, te drugih propisa.
Ugovor o radu nije formalnost. Iz njega proizlaze prava i obveze obje strane. Kada sklapate ugovor o radu zamislite da sklapate ugovor o kupnji ili prodaji stana… hoćete li ga detaljno pročitati, razjasniti nejasnoće, utvrditi što kupujete, gdje i za koju cijenu… angažirati odvjetnika koji će utvrditi je li sve po zakonu???...Ugovor o radu je isti takav ugovor, zato pazite što potpisujete!
Ukoliko sumnjate da Poslodavac krši preuzete obveze iz ugovora o radu, kolektivnog ugovora i drugih zakona javite se Sindikatu.