Pravni savjeti
Zakonska i ugovorna zabrana natjecanja
Zakonska zabrana natjecanja
Zakon o radu propisuje da za vrijeme radnog odnosa radnik ne smije raditi isti posao bilo za sebe (obrt, vlastiti d.o.o.) ili za drugog poslodavca koji je u tržišnoj utakmici s poslodavcem. Ta se odrednica primjenjuje na sve radnike neovisno je li ugovorena ugovorom o radu, jer je propisana zakonom (zakonska zabrana natjecanja, čl. 101.).
Ugovorna zabrana natjecanja
Samo od radnika koji imaju plaću veću od prosječne plaće RH (u Kolektivnom ugovoru HT d.d. plaću veću od 1,5 x prosječne plaća RH) dosadašnji poslodavac može tražiti ugovaranje klauzule prema kojoj radnik nakon prestanka radnog odnosa, određeno vrijeme, a najdulje dvije godine, neće iste poslove raditi za sebe ili za nekog drugog, odnosno da se neće zaposliti kod poslodavca koji je u tržišnoj utakmici s njegovim dosadašnjim poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja čl. 102. Zakona o radu).
Dok traje ugovorna zabrana natjecanja radnik se ne smije zaposliti kod konkurencije, ali poslodavac mu je dužan isplaćivati mjesečnu naknadu koja ne može biti manja 50% radnikove prosječne plaće koju je imao prije prestanka radnog odnosa (u Kolektivnom ugovoru HT d.d. – u visini 70% prosječne radnikove plaće).
Od ugovorne zabrane natjecanja poslodavac može odustati i to čak i nakon što je već počeo isplaćivati naknadu, a u tom slučaju radnik više nema pravo na naknadu, ali postaje odmah slobodan zaposliti se kod konkurencije ili samostalno obavljati isti posao.
Neovisno što radnik prima naknadu zbog zabrane natjecanja s poslodavcem, može se zaposliti kod poslodavca koji nije konkurencija ili samostalno raditi bilo koji drugi posao i istovremno nastaviti primati naknadu.
Ugovorna kazna
Većina radnika u telekomunikacijskoj industriji u svojim ugovorima o radu imaju klauzulu ugovorne zabrane natjecanja, a neki dodatno i ugovornu kaznu. (čl. 106.)
U slučaju ugovaranja ugovorne kazne poslodavac i radnik ugovaraju iznos koji će radnik platiti poslodavcu ako se zaposli kod konkurencije prije isteka vremena za koje je ugovorna kazna ugovorena. Bitno je naglasiti da Zakon o radu (po nama potpuno neprimjereno) dozvoljava da u slučaju kad je ugovorena ugovorna kazna poslodavac ne mora preuzeti obvezu isplate bilo kakve naknade radniku za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja, a radnik će biti obavezan platiti kaznu ukoliko se zaposli kod konkurencije. Zakon smatra da je na takvu klauzulu radnik dobrovoljno pristao i potpisom ugovora preuzeo takvu obvezu.
Međutim, radnik može i platiti (otkupiti ugovornu kaznu) i odmah se može zaposliti kod konkurencije ili samostalno obavljati isti posao.
Prema Kolektivnom ugovoru HT-a radnicima koji dobiju poslovno ili osobno uvjetovani otkaz Poslodavac ne može aktivirati ugovornu zabranu natjecanja ili ugovornu kaznu.
Pazite što potpisujete
Skrećemo pozornost da ugovorna zabrana natjecanja nije nešto što poslodavac može jednostrano nametnuti radniku, nego poslodavac i radnik se trebaju sporazumjeti hoće li uopće ugovoriti zabranu natjecanja nakon prestanka radnog odnosa, a ako je ugovore hoće li ugovoriti i ugovornu kaznu. Također sporazumno ugovaraju i visinu ugovorne kazne, vrijeme trajanja zabrane. Također je bitno nesporno utvrditi tko su poslodavci koji se smatraju konkurencijom kod kojih se radnik ne smije zaposliti za vrijeme trajanja zabrane natjecanja.
Činjenica je da radnici prilikom potpisivanja ugovora o radu obično gledaju samo visinu plaće, a premalo pažnje posvećuju ostalim odrednicama. Ugovorna zabrana natjecanja je odrednica koja značajno može ograničiti pravo traženja novog, bolje plaćenog posla, ako je taj posao kod konkurencije.
Pri potpisivanju ugovora radnik mora biti siguran da detaljno razumije sve odrednice koje se odnose na ugovornu zabranu natjecanja i ugovornu kaznu. Zbog svega navedenog savjetujemo radnicima da se u slučaju dvojbe savjetuju s odvjetnikom ili pravnom službom sindikata. Više pročitajte na linku: