Sindrom sagorijevanja na radnom mjestu

Istovremeno prisustvo više stresora na poslu te dugotrajna izloženosti istima dovodi do sindroma izgaranja na poslu - sindroma burnout, koji može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika. Stres vezan uz posao je situacija u kojoj čimbenici posla u interakciji s radnikom mijenjaju njegovo psihološko ili fiziološko stanje do te mjere da odstupa od normalnog funkcioniranja. Ti su čimbenici posljedica neodgovarajućih zahtjeva radne okoline, koji su u neskladu s mogućnostima zaposlenih. Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije desetak godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti.

Faze sindroma sagorijevanja

1. Faza medenog mjeseca - Posao vas veseli, ispunjeni ste entuzijazmom, osjećate se ispunjeno, nijedan zadatak vam nije pretežak. 

2. Realnost : Uočavate da ipak nije sve tako savršeno, šef vam postavlja sve više i sve teže zadatke. Vi se sve više trudite, radite napornije, razočarenje i frustracija postaju svakodnevica. Započinju ogovaranja i podmetanja na radnom mjestu, kući dolazite sve kasnije, a prekovremeni sati se ne plaćaju. Shvaćate da vas posao ne zadovoljava ni socijalno ni financijski. 

3. Faza razočaranja: Upali ste u zatvoreni krug - postajete umorni i nervozni, naglo mršavite ili se debljate te imate problema sa spavanjem. Osjećate ljutnju i krivite druge za ono što vam se događa. Otvoreno počinjete biti kritični prema nadređenima i kolegama. Osjećate se bespomoćno. Anksioznost i depresija postaju dio vaše svakodnevnice, često ste bolesni. 

4. Alarmna faza. Iscrpljeni ste, vaše mentalne i fizičke rezerve su potrošene. Imate osjećaj stalnog neuspjeha, gubite samopouzdanje i vjeru u sebe. Osjećate se nesposobnima da napravite bilo kakve promjene u svom životu. Ova faza je ozbiljna i ako ne potražite pomoć može ostaviti ozbiljne posljedice na vaše zdravlje. Život vam se sada čini poprilično besmislenim i osjećate konstantni očaj. Prepoznajete li sebe?

Što je važno učiniti

Postoje četiri faze koje prate suočavanje s ovim problemom.

1. Identificirati sindrom burnout: prepoznati stresore u radnom okruženju, ispitati udruženost stresora na radu sa sindromom izgaranja, ispitati udruženost stresora na radu sa simptomima anksioznosti i depresije.
2. Pronaći način kako se nositi sa sindromom burnout
3. Ako je moguće - izbjeći nastanak sindroma burnout
4. Oporavak od sindroma burnout

Što vi možete učiniti kako biste izbjegli sindrom burnout

• budite usredotočeni - koncentrirajte se na rad, argumentirajte svoje mišljenje i dokažite da ste u pravu,
• naučite reći "NE", radite na jačanju samosvijesti,
• ako ne možete promijeniti posao, barem promijenite stav - naučite postaviti granice i držite ih se,
• izbjegavajte poslove u kojima uvijek morate sebe davati drugima, osim ako niste dobri u primanju od drugih,
• ne dopustite da vam posao zavlada životom - prekovremeni rad negativno će utjecati na vašu sposobnost da taj posao radite duže razdoblje,
• pronađite jedno ili dvoje kolega s kojima možete razgovarati i podijeliti svoje poteškoće,
• planirajte i organizirajte svaki dan,
• zadržite aktivan društveni život i nemojte se odricati svojih hobija.

Vještine suočavanja sa stresom

• usvojite zdrave stilove života,
• primijenite redovitu i odgovarajuću prehranu,
• izbacite ili smanjite uzimanje kofeina, nikotina i šećera,
• bavite se tjelesnim vježbanjem radi održanja tjelesne kondicije,
• osigurajte redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje,
• promijenite raspored obveza na poslu ili kod kuće,
• prekinite s nekim aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećenje.

Ako možete, promijenite samu stresnu situaciju ili svoj odnos i pogled na situaciju:

• zadržite osjećaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres,
• održite ravnotežu između rada i zabave,
• usporite i pronađite vrijeme za opuštanje,
• podijelite probleme s prijateljima i obitelji, izvorima socijalne podrške,
• dobro upoznajte sebe i svoje granice tolerancije na stres,
• prema potrebi zatražite savjete od stručne osobe.

Zdrav način života, odnosno mjere za poboljšanje zdravlja, dovode i do povećanja otpornosti na stres. Sastavni dio dobrog psihičkog zdravlja su i životna radost i dobro raspoloženje, na koje povoljno utječu kako dobri odnosi u obitelji, tako i na radnom mjestu, u školi i u slobodnom vremenu.