Za vrijeme u kojem radnik ne radi, ali nije ni potpuno slobodan niti može u to vrijeme činiti što ga je volja, jer je svjestan da ga svaki trenutak poslodavac može pozvati na rad, radnik ima pravo na naknadu za pripravnost.

Ako poslodavac pozove radnika da u vrijeme pripravnosti radi bilo kakvu aktivnost, npr. praćenje alarma na mreži ili bilo koji radnju koje može odrađivati ili na radnom mjestu ili od kuće, a kojom se prekida radnikovo slobodno vrijeme i obavlja rad za poslodavca, to vrijeme se smatra efektivnim radom za koji poslodavac mora platiti prekovremene sate, odnosno naknadu za intervenciju.

Zakon o radu u čl. 15. propisuje koje bitne sastojke svaki ugovor o radu mora imati. Bitni sastojci ugovora o radu su oni bez kojeg ugovor o radu nije potpun. Pored ostalih bitnih sastojaka Zakon kao bitni (obavezni) sastojak  izrijekom navodi naziv posla, odnosno narav ili vrstu rada na koje se radnik zapošljava ili kratki popis ili opis poslova.

Tumačenje AZOP-a: Sukladno Odluci Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, uvid u EU COVID potvrdu odnosno drugi odgovarajući dokaz prilikom ulaska u službene prostorije je zakonit. Razumijeva se da uvid u EU COVID potvrdu može uključiti i provjeru njene valjanosti putem aplikacije CovidGO.

Poslodavac ne može ni uz privolu prikupljati informacije da li je pojedini zaposlenik prebolio bolest uzorkovanu virusom COVID-19 ili je cijepljen iz razloga što između poslodavca i zaposlenika postoji jasna neravnoteža, te da se u većini slučajeva ne može reći da je privola zaposlenika dobrovoljna.

Radni odnos je ugovorni odnos pa ni jedna ugovorna strana (ni poslodavac ni radnik) ne mogu ugovor jednostrano mijenjati. Kako za sklapanje ugovora o radu tako i za njegovu  izmjenu  potrebna je  suglasnost volja obiju ugovornih strana.

Ima li poslodavac na zakonu utemeljeno pravo proglasiti plaću poslovnom tajnom, odnosno imaju li radnici pravo znati koliku plaću imaju njihovi kolege?

Poslodavci prekomjerno prikupljaju osobne podatake radnika audio snimanjem razgovora radnika s korisnicima, postavljanjem video nadzora koji pohranjuje snimljeni materijal, praćenjem IT komunikacije radnika, nadziranjem kretanja radnika koji koriste službena vozila putem GPSa, pri čemu se poslodavci pozivaju na čitav niz propisa koji po njima predstavljaju pravnu podlogu za prikupljanje, obradu i korištenje navedenih osobnih podataka radnika, počevši od Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) preko Zakona o radu, pa sve do Općih uvjeta poslovanja.

Radnik nema obvezu dolaziti na posao prije početka radnog vremena, a niti to Poslodavac ima od njega pravo tražiti. Eventualna priprema za rad  (uključivanje PC-a, spajanje u sustav, čitanje uputa o promjenama u načinu rada i sl. ) ulazi u radno vrijeme. 

Poslodavac radniku želi promijeniti ugovor o radu. Obično se pred radnika stavlja i "mrkva" i "batina" i radniku je jako teško raspoznati kojih prava i mogućnosti se odriče ukoliko prihvati neku od opcija.

Pravo radnika na otpremninu ovisi o razlogu prestanka ugovora o radu te trajanju radnog odnosa. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama Zakona o radu, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca.

Otkazni rok je razdoblje radnog odnosa koje započinje onog dana kad poslodavac radniku dostavi odluku o redovitom otkazu ugovora o radu i traje do zadnjeg dana otkaznog roka kojim danom prestaje i sam radni odnos.

Članovi HST - Hrvatskog sindikata telekomunikacija iz više ICT kompanija u kojima HST djeluje obraćaju nam se za savjet, jer ih rukovoditelji kontaktiraju za vrijeme bolovanja i ispituju o razlozima zbog kojih su na bolovanju.