S prvim danom 2023. godine stupio je na snagu Zakon o  izmjenama i dopunama  Zakona o radu  (NN 151/22) koji je unio promjene u pogledu  rada  na određeno vrijeme.

Novim Zakonom o izmjenama i dopunama  Zakona o radu koji je stupio na snagu 01.01.2023. predviđena su dva oblika rada izvan poslovnih prostora poslodavca, a to su:

(1) Rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg radnik ugovoreni posao obavlja od kuće ili u drugom prostoru na poznatoj dogovorenoj adresi, a koji nije prostor poslodavca.

(2) Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu radnik ima pravo samostalno odrediti gdje će taj rad obavljati

Za radnike koji povremeno rade izvan prostora poslodavca, od kuće, Poslodavac i radnik imaju mogućnost ugovoriti da je to rad na izvojenom mjestu rada (na poznatoj lokaciji) ili rad na daljinu (na nepoznatoj lokaciji).

Prema našim informacijama poslodavci će radnicima koji povremeno rade od kuće  uglavnom nuditi ugovaranje rada na daljinu (sa nepoznate lokacije), jer na taj način nisu dužni ugovoriti plaćanje troškova radnika, niti snositi odgovornost za ozljedu na radu koja bi nastala za vrijeme koje radnik radi izvan prostora poslodavca.

Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu radnik ima pravo samostalno odrediti gdje će taj rad obavljati.

Rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg radnik ugovoreni posao obavlja od kuće ili u drugom prostoru slične namjene, a koji nije prostor poslodavca.

Radnicima koji imaju djecu s poteškoćama u razvoju

Radnicima koji nemaju stalno ili uobičajeno mjesto rada, „radno vrijeme“ obuhvaća i vrijeme putovanja tih radnika između njihova boravišta i klijenta.

Primitak radnika koji nije plaća ne može ubrajati u minimalnu plaću, neovisno o poreznom tretmanu takvog materijalnog prava radnika.

Naime, člankom 3. Zakona o minimalnoj plaći propisano je da se u iznos minimalne plaće ne ubrajaju povećanja plaće s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Za vrijeme u kojem radnik ne radi, ali nije ni potpuno slobodan niti može u to vrijeme činiti što ga je volja, jer je svjestan da ga svaki trenutak poslodavac može pozvati na rad, radnik ima pravo na naknadu za pripravnost.

Ako poslodavac pozove radnika da u vrijeme pripravnosti radi bilo kakvu aktivnost, npr. praćenje alarma na mreži ili bilo koji radnju koje može odrađivati ili na radnom mjestu ili od kuće, a kojom se prekida radnikovo slobodno vrijeme i obavlja rad za poslodavca, to vrijeme se smatra efektivnim radom za koji poslodavac mora platiti prekovremene sate, odnosno naknadu za intervenciju.

Zakon o radu u čl. 15. propisuje koje bitne sastojke svaki ugovor o radu mora imati. Bitni sastojci ugovora o radu su oni bez kojeg ugovor o radu nije potpun. Pored ostalih bitnih sastojaka Zakon kao bitni (obavezni) sastojak  izrijekom navodi naziv posla, odnosno narav ili vrstu rada na koje se radnik zapošljava ili kratki popis ili opis poslova.

Tumačenje AZOP-a: Sukladno Odluci Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, uvid u EU COVID potvrdu odnosno drugi odgovarajući dokaz prilikom ulaska u službene prostorije je zakonit. Razumijeva se da uvid u EU COVID potvrdu može uključiti i provjeru njene valjanosti putem aplikacije CovidGO.

Zakon o radu propisuje posebnu zaštitu prava trudnica, roditelja i posvojitelja. Najčešće se krši pravo povratka na iste poslove.

Poslodavac ne može ni uz privolu prikupljati informacije da li je pojedini zaposlenik prebolio bolest uzorkovanu virusom COVID-19 ili je cijepljen iz razloga što između poslodavca i zaposlenika postoji jasna neravnoteža, te da se u većini slučajeva ne može reći da je privola zaposlenika dobrovoljna.